„Vjesnik pobjede“, djelo kaštelanskog kipara Marina Studina, još od 50-ih godina prošloga stoljeća dominira nad dijelom obale između Kaštel-Novog i Starog. Postavljanje tog spomenika ujedno predstavlja i završnu točku oblikovanja vizure Garajinovice kakvu poznajemo. Naime, dio rive u Starom od kaštela Cega do granice s Novim to ime nosi prema prezimenu obitelji Garanjin, čije je zdanje tu podignuto 1741. godine. Iako je kuća kasnije (1914.) prešla u vlasništvo obitelji Škarica-Živkov, naziv Garajinovica još uvijek podsjeća na stare vlasnike.
Zabilježeno je kako su Garanjini (Garagnin) izvorno iz Venecije, a u Trogiru ih nalazimo od kraja 16. st. Bogatstvo su stekli trgovinom, da bi u 18. st. stekli plemstvo Poljica i Omiša. Naposljetku su 1773. godine bili primljeni i u trogirsko plemićko vijeće. Najistaknutiji među njima bio je splitski nadbiskup Ivan Luka, ujedno stric braće Ivana Luke i Ivana Dominika. Obojica su bili frankofili i masoni, a uspostavom francuske vlasti potonji je bio 1808. imenovan civilnim upraviteljem Dubrovnika i Kotora.
Braća Garanjin su bili i poznati fiziokrati, između ostalog članovi Poljodjelskog društva ili Poljodjelske škole — Akademije u Kaštel-Lukšiću. S ciljem poboljšanja uvjeta gospodarske proizvodnje u Dalmaciji na svojim posjedima (botanički vrt u Trogiru, Divulje) izvodili su pokuse u poljodjelstvu i stočarstvu. Naime, fiziokratski pokret (začet u Francuskoj) smatrao je upravo poljoprivredu izvorom bogatstva.
Za gospodarske, trgovačke i ladanjske potrebe služila je i njihova kuća u Kaštelima, koju je Ivan Dominik nakon povratka iz Dubrovnika i Ljubljane preuredio u svoj dom. Nakon njegove smrti kuću su naslijedili nećakinja Katarina i suprug Antun – iz poznate zadarske obitelji Fanfogna. Antun se 1840. iz Zadra preselio u Trogir i zasnovao rod Fanfogna-Garagnin. Novi vlasnici su 1857. kuću obnovili iznova u ladanjsko-gospodarske svrhe, a tu je rođen i njihov sin Kolan – otac zloglasnog fašističkog „diktatora“ Trogira (u doba talijanske okupacije) konta „Nine“ Fanfogne-Garagnina.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
