Kraj ljeta i početak jeseni (rujan i listopad) je za naraštaje kaštelanskih težaka bio obilježen berbom grožđa – jematvom. Naime, intenzivno vinogradarstvo je na istočne obale Jadrana, pa tako i u kaštelanski kraj, pristiglo još u antici s grčkom kolonizacijom. Tehnologiju proizvodnje i trgovinu vinom razvili su i stari Rimljani, pa su tako Siculi na današnjem Resniku svojedobno predstavljali centar vinogradarstva cijelog Kaštelanskog polja.
Ni tijekom ranog srednjeg vijeka drevna znanja uzgoja vinove loze i užitka „dobre kapljice“ nisu zamrla, nego su bila prenesena u starohrvatsko doba, pa se tako u ispravi kneza Muncimira izdanoj 892. kraj crkve sv. Marte spominje kaštelanski „posjed u Putalju s robovima i ropkinjama, oranicama, vinogradima…“. Nadalje, u 19. st. s pojavom bolesti vinove loze (pepelnice) na Apeninskom poluotoku dolazi do povećanog izvoza hrvatskih vina u Italiju, a ista situacija se ponavlja pojavom kobne filoksere.
Međutim, niti kaštelanski vinogradi nisu bili imuni na te pošasti, dok je istodobno tzv. vinskom klauzulom bilo omogućeno Italiji da cijelu Austro-Ugarsku Monarhiju preplavi svojim jeftinim vinima. Sve je to vrlo nepovoljno djelovalo na gospodarske prilike, pa su početkom 20. st. mnogi Dalmatinci pritisnuti siromaštvom emigrirali u prekooceanske zemlje. Zanimljivo je kako su se tada Kaštelani okrenuli upravo američkim vinima, otpornijim na filokseru, pa su se tako umjesto domaćih sorti počele saditi inozemne.
U tom procesu američko-hrvatske „enološke razmjene“ neizostavna je priča o Crljenku kaštelanskom. Iako se dugo smatrao autohtonom američkom lozom, prvi trsovi Crljenka su u SAD pristigli iz carskog rasadnika Habsburške Monarhije 1820-ih i tada su bili pogrešno nazvani „crni Zinfardel iz Mađarske“ – vjerojatno zamjenom etiketa. Uskoro se ista sorta vina u Bostonu počela prodavati pod imenom „Zenfendal“, a nazivana je i „Zinfindal“ odnosno „Zinfandel“. Uskoro je Crljenak pod novim imenom postao najproširenija sorta grožđa u Kaliforniji, da bi u 20. st. stekao i svjetsku slavu!
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
