Početna Kaštela Kaštelanskim tragovima Marka Marulića i Petra Hektorovića!

Kaštelanskim tragovima Marka Marulića i Petra Hektorovića!

357
UDIO

Dok se u javnosti vode besplodne rasprave o nacionalno-književnoj pripadnosti Marina Držića vrijedno je prisjetiti se što Kaštela veže uz hrvatsku renesansnu književnost. Protekle, 2021. godine, obilježena je 500. obljetnica izdanja „Judite“, najvažnijeg djela „oca hrvatske književnosti“ Marka Marulića (1450.-1524.)* – prvog umjetničkog epa ispjevanog na hrvatskom jeziku. Marulićev zaslužni „lik i djelo“ odavno je predmet izučavanja, a ta se književno-znanstvena disciplina naziva marulologija.

Prikaz današnjeg Kaštel-Lukšića s utvrdama obitelji Rosani i Vitturi te selom Ostrog u zaleđu nastao oko 1571. (autor B. Bonifačić, izdanje G. F. Camocia); Suvremena rekonstrukcija grba obitelji Michieli (Mičelović) iz koje je potekao Jerolim, otac marulologa Nikole Michieli Vitturija; Naslovnica Marulićeve „Judite“ iz 1521. godine

Malo je poznato kako je jedan od prvih hrvatskih marulologa bio Nikola Michieli Vitturi (1654.-1721.), sin Jerolima Michielija i Katarine Vitturi. Taj Kaštelanin rođen u Postirama na Braču je nakon izumrća plemićke obitelji Vitturi pridodao imanja i prezime toga roda, a bavio se numizmatikom, prošlošću Dalmacije te antičkim i srednjovjekovnim latinskim piscima – osobito proučavanjem Marulićevih djela pisanih na hrvatskom jeziku. Tako je već tada, zahvaljujući Michieli Vitturiju, o njima napisano više rasprava.

Heraldika u kamenu: grb Jurja Marulića na dvorišnim vratima njegove kuće u Splitu i grb Hektorovića u Starigradu na Hvaru; Suvremene rekonstrukcije grbova obitelji Marulić i Hektorović

Marulićevo zanimanje za hrvatski jezik i „rasutu bašćinu“ očituje se i kod Petra Hektorovića (1487.-1572.), još jednog hrvatskog humanista – Hvaranina koji je oko 1540. uspostavio veze i s dubrovačkim književnicima. Prema najvažnijem Hektorovićevu djelu „Ribanje i ribarsko prigovaranje“ nedavno je snimljen i film, a prateći stihove jedna od scena mogla bi se odnositi i na Kaštela. Naime, pjesnik u usta ribara Paskoja stavlja opis jednog objeda „kod Urmanića mlina i kod njihovog kaštela“, a Urmanići su svoju utvrdu imali upravo u Kaštel-Sućurcu:

U družbi se najdoh na Solinskoj rici  

(s kimi tamo sajdoh) s trima redovnici. 

Bud’ da š njimi bihu jošće mnozi ini,        

Jedan red imihu u biloj skupšćin,

I kî jim služahu pripravni k volji njih 

I u svem slušahu kakono starijih.

Oni tuj staviše nike cke nad riku

Na kê napraviše tarpezu veliku.

 Tuj se je družina na obid skupila

KON URMANIĆ MLINA I KOL NJIH KAŠTILA

Scene iz filma „Ribanje i ribarsko prigovaranje“ iz 2020. godine i stihovi ribara Paskoja iz istoimenog djela koji govore o objedu u blizini „Solinske rike“ (rijeka Jadro) i kaštela obitelji Urmanić u Kaštel-Sućurcu

 

 


*JESTE LI ZNALI? – Kako je nastao Meštrovićev kip Marka Marulića…

Josip Maroli (umro 1934. u Splitu), po zanimanju financijski savjetnik i bilježnik, u mladosti se bavio književnošću i pjesništvom; Njegov izgled poslužio je četiri stoljeća nakon Marulićeve smrti kiparu Ivanu Meštroviću za izradu najpoznatijeg kipa pjesnika (sredina), kojeg lice se danas nalazi i na kunskoj novčanici (desno)

Prohujala stoljeća nisu nam sačuvala prikaz Marulićeva lika, iako je „njegov“ izgled danas svima dobro poznat, ponajviše s kunske novčanice iz 1994. godine, koji je osmišljen prema „Marulićevu“ licu na kipu pjesnika kojeg je Meštrović izradio 1925. godine. Tada je u Splitu živio Josip Maroli, posljednji muški potomak roda Marulić. Kako je Maroli svojim izgledom odgovarao jedinom sačuvanom opisu Marka Marulića, smatra se kako je kipar pri oblikovanju kipa kao uzor koristio upravo njega!

 

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.