Geostrateški odnosi na obalama Jadranskog mora često su bili odraz zbivanja na Mediteranu, odnosno euroazijskom prostoru u cjelini. Pritom je istočni Jadran, zbog za plovidbu vrlo pogodne razvedenosti obale, imao osobitu važnost. To je bio razlog zašto je Mletačka Republika stoljećima nastojala zadržati Dalmaciju u svom okrilju, a nakon njene propasti krajem 18. st. isti je cilj imalo i Napoleonovo Francusko Carstvo.
Nakon mira sklopljenog krajem 1805. u Požunu i Schönbrunnu 1809. Napoleon je stekao istočnojadranske krajeve od Istre do Boke koji su mu bili važni i zbog izravne teritorijalne veze s Osmanlijskim Carstvom –saveznikom u borbi protiv glavnog neprijatelja – carske Rusije. No, dok se plemstvo stečenih zemalja osobito protivilo francuskim reformama, usmjerenim jačanju građanstva, britanska kontinentalna blokada loše se odrazila na gospodarstvo, pa su Francuzi povećali poreze, što je izazvalo nezadovoljstvo puka.
Tako izvori bilježe da su Francuzi u Kaštelima, odnosno Štafiliću, kolovoza 1806. uveli konje u crkvu te počeli zlostavljati don Miju Ivakića, na što je za manje od sat vremena više od 500 osoba uzelo oružje u ruke. Optuživali su Francuze da su bezbošci i zatirači vjere te da hoće pokupiti najljepši cvijet mladosti da bi ih žrtvovali na bojištima. Okupljene žene, svećenici i djeca izjavljivali su da će radije umrijeti nego se prepustiti Francuzima. Sam don Mijo je dohvatio pušku te bio optužen da je zajedno sa svojim nećakom ranio četiri Francuza.
Francuzi su Ivakića zbog vodeće uloge u toj pobuni osudile na smrt, ali je on uspio pobjeći Rusima, koji su tada s ratnih brodova nadzirali srednjodalmatinske otoke. Potom je 1807., u vrijeme ustanka Poljičana* i Makarana protiv Francuza, ruskim brodom stigao do Kaštela te pozivao Kaštelane da im se pridruže. No, nakon gušenja pobune i povlačenja ruskih brodova iz Jadrana, otputovao je u Rusiju, da bi se u rodni kraj vratio 1815./1819. godine.
*JESTE LI ZNALI? – Kako je posljednji knez Poljičke Republike umro u Rusiji…
Zajedno s don Mijom Ivakićem, ruskim ratnim brodovljem u Sankt-Peterburg je izbjegao i zadnji poljički Veliki knez didić Ivan Čović.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
