Početna Kaštela Tko je u Kaštelima utemeljio prvu crkvu starohrvatskog doba?

Tko je u Kaštelima utemeljio prvu crkvu starohrvatskog doba?

204
UDIO

U to je vrijeme sa Sicilije krenula mornarica, brojno mnoštvo saracenskih brodova. … Uništili su sve primorske gradove, a Latini su se dali u bijeg prema planinama, gdje su živjeli Slaveni… – bilježi se u Ljetopisu popa Dukljanina o arapskim upadima u Jadran sredinom 9. st. Naime, saracenska flota dan nakon Uskrsa 841. godine doplovila je do grada Osora na otoku Cresu te ga osvojila i zapalila. Arapi su potom napali Anconu, dok su na povratku prema matičnim lukama osvojili i opljačkali Kotor, Risan i Budvu.

Arapska flota prilikom napada na Kretu 820-ih; minijatura iz djela bizantskog kroničara Ivana Skilice (rukopis nastao u 12. stoljeću)

Dvije godine prije mletački dužd je nakon neuspjelog pohoda na zemlju zvanu „Sclavenia“ 839. godine sklopio mir s tadašnjim hrvatskim knezom kraj dvora/sela („curtem“) Sv. Martina. Potom je sa svojom flotom krenuo na neretvanske otoke, ali ni tu nije postigao uspjeh, nego je također sklopio mir s tamošnjim vladarom. Latinski izvori ime tog hrvatskog kneza bilježe kao „Mislaus“, ali isto tako i „(M)oyslaus“, „Muisclavus“ te „(M)oiscl(avus)“, iz čega neki autori zaključuju kako bi trebalo glasiti Mojslav.

Luk oltarne ograde pronađen 1930-ih u Kaštel-Sućurcu – nastao vjerojatno krajem 8. st. u Splitu, a između 14.-16. st. prenesen u Kaštela; Arheološki lokalitet uz sadašnju crkvu Sv. Jurja na Putalju – faze gradnji sakralnih objekata na Putalju od rimske, ranokršćanske, predromaničke (starohrvatske), romaničke i gotičke do današnjeg zdanja

Osim što je Mislav 839. sklopio trajniji mir s Mlečanima, kako se vjeruje u današnjoj poljičkoj Podstrani, odnosno kraj crkve Sv. Martina, knez je dao izgraditi i crkvu Sv. Jurja na području današnjeg Kaštel-Sućurca. O tome svjedoče riječi Trpimirove darovnice o Jurjevoj crkvi na Putalju koja je „bila u vrijeme kneza Mislava posvećena i od gore spomenutog vladara nadarena“. Moguće je kako se u spomenutoj crkvi na Putalju nekada nalazila i freska s prikazom ovog vladara.

Natpis s imenom kneza Mislava; Donje Biljane u okolici Benkovca (I. Josipović: „Tri nova posvetna natpisa s imenima hrvatskih vladara iz karolinškog perioda“)

Spomenutim pisanim izvorima koji govore o Mislavu treba pridodati i jedan kameni natpis. Naime, prema novijem zaključku I. Josipovića sačuvani dijelovi natpisa oltarne pregrade pronađeni na lokalitetu Begovača u okolici Benkovca (Donje Biljane) trebali bi se čitati: Od darova Božjih i… …u vrijeme kneza Mislava… …sa suprugom… …za spas duše svoje obnovio je ovaj hram, što bi značilo kako ovog kneza treba svrstati uz bok Trpimiru, Branimiru i Muncimiru, odnosno u niz hrvatskih vladara 9. stoljeća kojima je spomen sačuvan i na rijetkim kamenim spomenicima.

Spomen kneza Mislava, osim na spomen-pločama koje se nalaze na sadašnjoj crkvi Sv. Jurja na Putalju, odnosno crkvi Sv. Martina u Podstrani, nalazimo i na aktualnom grbu općine Podstrana: plavo polje na kojem se uočava zlatna kruna kneza Mislava iz koje izvire srebrni ljiljan sv. Ante

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.