Početna Kaštela Izrael „via“ Kaštela – na korak do židovske „Obećane zemlje“!

Izrael „via“ Kaštela – na korak do židovske „Obećane zemlje“!

557
UDIO

Nedavno izbila krvava ratna zbivanja na području biblijske Palestine ponovno su vratila fokus svjetske javnosti na taj nemirni dio Bliskog istoka. Tako su krajevi začetaka civilizacija, u kojima čovjek živi od pamtivjeka (tamošnji Jerihon je bio prvi grad u povijesti), nažalost doživjeli da budu mjesto poraza tog istog čovječanstva. Neovisno o tome za koju stranu smatrali da je „u pravu“, moglo bi se reći – dok ljudi umiru, bombe pobjeđuju!

Povijesna karta Palestine iz biblijskog doba; Izraelska kontrolna točka u Kalandiji (izvor: Hrvatska enciklopedija)

Povijest sukoba između tamošnjih Židova i Arapa traje više od stoljeća: nakon što su britanske snage krajem I. svjetskog rata zauzele Palestinu (do tada dio Osmanlijskog Carstva) započinje pojačano doseljavanje Židova, što je snažilo tamošnju (tada još malu) autohtonu židovsku zajednicu, ali i izazivalo otpor Arapa. Odlukom UN-a iz 1947. o osnutku palestinske arapske i židovske države Židovima diljem svijeta ti su krajevi iznova postali „Obećana zemlja“, osobito nakon pogroma II. svjetskog rata.

David Ben Gurion proglašava državu Izrael 14. svibnja 1948.; Palestinska samouprava 2002. godine (izvor: Hrvatska enciklopedija) – Između židovskih Izraelaca i Palestinaca, odnosno okolnih arapskih zemalja od sredine 20. stoljeća izbilo je preko 20 ratova i sukoba, od kojih posljednji (rat Izraela i Hamasa) 7. listopada 2023.

Zanimljivo je istaknuti kako je jedan djelić te burne prošlosti imao svoj odraz i u tadašnjim Kaštelima*. Naime, sredinom 1941. godine Kaštela su postala dijelom fašističke Kraljevine Italije, koja se prema židovskom stanovništvu odnosila puno blaže u usporedbi s ostatkom Europe pod nacističkim Trećim Reichom. Zato nije čudno što su u Kaštelima privremeno utočište tada našli i Miroslav (Fritz) Lederer te njegov sin Ruben.

Ruben Lederer (Osijek, 1926. – Tel Aviv, 2015.), potomak slavonskih Židova, bio je neurolog i brigadni general izraelske vojske. Nakon doseljenja u Izrael promijenio je ime i prezime u Reuben Eldar (1957. godine). Isprva je radio kao lučki radnik i na plantažama naranči. Potom je upisao Medicinski fakultet i završio časnički tečaj te je u II. arapsko izraelskom ratu (1956.) služio u oklopnim postrojbama. Znatno je doprinio hrvatskom zdravstvenom sustavu tijekom i nakon Domovinskog rata

Miroslav je bio pravnik i židovski aktivist te od 1919. jedan od vođa cionističke organizacije u Osijeku, a od 1931. godine u Novom Sadu. Izbijanjem II. svjetskog rata, nakon boravka u BiH i Zagrebu s obitelji se u srpnju 1941. sklanja u Kaštel-Lukšić, gdje su ga uhitile talijanske vlasti. Tako su Miroslav i Ruben s ostalim židovskim izbjeglicama iz Splita prebačeni u internaciju u Pijemont. Do kraja rata borave u Švicarskoj, a potom se 1945. vraćaju u Novi Sad, odakle 1948. godine naposljetku dolaze brodom „Kefalos“ u Izrael!

Dolazak ilegalnih putničkih brodova sa židovskim doseljenicima na obale Palestine (tada britansko mandatno područje) između 1940. i 1949. godine. Odluku UN-a iz 1947. Arapi su odbili, a Židovi prihvatili te su 14. svibnja 1948. proglasili samostalnu državu Izrael

*JESTE LI ZNALI? – Kako je industrijski sklop nekadašnjeg „Jugovinila“ projektirao Vojvođanin židovskog podrijetla…

Tvornički kompleks „Jugovinila“ osmišljen je u zagrebačkom Arhitektonskom projektnom zavodu, kojeg je vodio arhitekt židovskog podrijetla Stjepan Gomboš, rođen 1895. u Somboru:

Tvornički kompleks „Jugovinila“ 1960. godine (izvor: Tehnička enciklopedija). Poduzeće za proizvodnju plastičnih masa i kemijskih proizvoda „Jugovinil“ osnovano je 1947. u Kaštel-Sućurcu sa zadatkom da razvije proizvodnju i primjenu poli(vinil-klorida) (PVC) u Jugoslaviji, dok je službeno počelo s radom 1949. godine

Mate Božić

O autoru:

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumnama web-portala, uključujući i Kastela.com