Uskoro će se – točnije 28. studenoga, u suorganizaciji Matice hrvatske te ogranka Matice hrvatske iz Kaštela, u Zagrebu održati prvi dio znanstvenog skupa posvećenog poznatom Kaštelaninu – geografu, povjesničaru i kulturnom djelatniku Filipu Lukasu. Skup je naslovljen: „Humanist u nehumano doba. Život i djelo don Filipa Lukasa (1871. – 1958.)“, dok su ostali suorganizatori: Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu, splitski Katolički bogoslovni fakultet te zagrebački Fakultet hrvatskih studija.

Zanimljivo je kako su nabrojene važne kulturne i znanstvene institucije za mjesto održavanja ovog znanstvenog okupljanja Lukasu u spomen odabrale grad čije su vlasti upravo ove godine donijele odluku o preimenovanju tamošnje Ulice Filipa Lukasa, smještene u jednom od zagrebačkih prigradskih naselja. Tako o prijedlogu uklanjanja Lukasove ulice aktualni zagrebački gradonačelnik Tomašević kaže: “Ulice koje su u Zagrebu nazvane po ustašama, treba ih preimenovati, to je jednostavno civilizacijsko pitanje…”

No, dok se spomen na Lukasa u Zagrebu briše u rodnim mu Kaštelima, točnije Kaštel-Starom, njegovo ime nosi ne samo osnovna škola, nego je u istom mjestu prošle godine otkrivena i bista u njegovu čast. Takav podijeljeni odnos (Zagreb/Kaštela) prema istaknutim pojedincima iz prošlosti istoga naroda – što nije hrvatska specifičnost – prilika je da se prisjetimo i još jednog intelektualca kojeg je kaštelanski kraj dao hrvatskoj geografiji. Riječ je o Ivi Jurasu, kojem se ove godine uskoro navršava 75 obljetnica smrti – 14. prosinca 1948. godine.

Iako iz kaštelanske obitelji Juras, rođen je u Zadru 1886., dok je pučku školu završio u Kaštel-Novom, a Klasičnu gimnaziju pohađao u Splitu. Od 1905. do 1909. studirao je zemljopis i povijest u Zagrebu, Grazu i Beču, a potom bio suplent, profesor i ravnatelj u zadarskoj i splitskoj gimnaziji te zagrebačkoj Učiteljskoj školi. Naposljetku, taj vrstan geograf i neumorni popularizator znanosti Kaštelima je posvetio i jedno svoje djelo: „Kaštela u godinama rata“, objavljeno 1920. u Splitu!
Split, splitska luka i obala u doba kada su nastajala prva Jurasova djela – kompilacija svih kadrova snimljenih u Splitu iz prvog filma sa snimkama hrvatske obale: „Die Finanzen des Großherzogs“. Redatelj ovog filmskog djela nastalog 1924. godine je čuveni njemački redatelj nijemih filmova Friedrich Wilhelm Murnau (1888.-1931.)
O autoru:
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com