Poveznice između Kaštela i Zadra (nekada glavnog grada Dalmacije) su brojne, a o nekima je u ovom nizu već bilo riječi, primjerice: Gospi od Kaštela, Ivanu Danilu, obitelji Fanfogna-Garagnin. Međutim, ženski likovi dosadašnjih crtica su bili tek rijetki protagonisti, što će ovom prilikom biti barem dijelom ispravljeno…Naime, kada je riječ o najpoznatijoj Kaštelanki koja je svojim životnim djelom i vijekom oplemenila Zadar nameće se ime jedne povjesničarke i političarke – Tereze Ganze-Aras.
Rođena u Sućurcu 1937. godine, više razrede osnovne škole, gimnaziju, Glazbenu školu te studij povijesti, latinskoga jezika i književnosti pohađala je u Zadru. Izabrana je prvom asistenticom na zadarskoj „Katedri za povijest naroda SFR Jugoslavije u novom vijeku“ (1963.), a u drugoj polovici 60-ih godina boravila u Zagrebu i Njemačkoj (Münchenu) na stručnom usavršavanju. Aktivno je sudjelovala u Hrvatskom proljeću 1971. te stoga bila 1974. otpuštena s posla (zbog političke nepodobnosti da predaje povijest na nastavničkom fakultetu).
Tako je izvrsna (i „nepodobna“) znanstvenica od 1978. sve do 1990. godine bila tek bibliotekarka zadarskog Zavoda za povijesne znanosti, kada se nakon propasti komunističkog režima opet zapošljava na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru te vraća predavanju novovjekovne povijesti kao sveučilišna profesorica. Naposljetku je, zahvaljujući svojoj dokazanoj stručnosti, 1999. bila imenovana predstojnicom Odsjeka za povijest zadarskog Filozofskoga fakulteta.
Društveno i politički aktivna, već prije uvođenja višestranačja u Hrvatskoj 1990-ih Ganza Aras se 1989. priključila Hrvatskoj socijalno-liberalnoj stranci te je 1993. i 1997. bila izabrana zastupnicom Županijskog doma Sabora. Kao bliska suradnica Vlade Gotovca, potkraj 1997. sudjelovala je u osnivanju Liberalne stranke, a njezinu dosljednu liberalnu političku poziciju najbolje oslikava izrečeni stav kako joj je „uvijek bio cilj nacionalno oslobođenje Hrvatske, ali i da je sloboda pojedinca uvjet za slobodu naroda, te da država samoj sebi ne može biti svrha.”
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
