Početna Kaštela Kaštelanin i Gospa od Kaštela protiv kuge i kolere!

Kaštelanin i Gospa od Kaštela protiv kuge i kolere!

230
UDIO

Marijanske pobožnosti u Hrvatskoj, pa tako i Kaštelima, osobito su bogate i raznovrsne, ali i utkane u prošlost poput štovanja Gospe Sinjske (vezano uz opsadu Sinja 1715.) ili Gospe od Ružarija (Lepantska bitka 1571.). Takva je i pozadina današnjeg spomendana Prikazanja Blažene Djevice Marije u Hramu, odnosno Gospe od zdravlja. Naime, ovim se spomendanom obilježava događaj iz Marijina života kada je, prema židovskim običajima, kao dijete bila prikazana Bogu u sinagogi.

Kuga u Milanu 1629.-1631.: kužna vozila prikupljaju mrtve, dok svećenik služi misu u podnožju jednog od stupova na trgu San Babila (prikaz M. Gherardina nastao oko 1630.). Od kuge je u isto vrijeme u Veneciji umrlo 46 (od ukupno 140) tisuća stanovnika!; Crkva Santa Maria della Salute u Veneciji, posvećena 1681.

Međutim, u dalmatinskim krajevima – stoljećima pod utjecajem Mletačke Republike, crkve posvećene Gospi od zdravlja zapravo se odnose na mletačko štovanje Marije kao osobite zaštitnice od kuge. Dakle, kada je u 17. st. Venecijom harala ta kobna zaraza, Mlečani su se zavjetovali Gospi kako će joj – ako kuga stane – podići crkvu. To se i dogodilo, pa je tako između 1631.-1687. bila izgrađena crkva Santa Maria della Salute, a štovanje Gospe od zdravlja proširilo se i u tada mletačku Dalmaciju.

Splitski samostan i crkva Gospe od zdravlja, posvećena 1937. i izgrađena na mjestu crkve Gospe od zdravlja iz druge pol. 18. st.; Čudotvorna slika Gospe od Kaštela (zdravlja), koju je 1447. naslikao Blaž Jurjev Trogiranin (potpisan kao „Blaž Zadranin“) – isprva se štovala u kapelici gradskih utvrda, a nakon rušenja 1586. u novoizgrađenoj crkvi Gospe od zdravlja na mjestu stare kapelice – Današnji izgled zadarske crkve obnovljene nakon II. svjetskog rata

Tako su nastale danas poznate crkve Gospe od zdravlja u: Jelsi na Hvaru, Šibeniku, Pašmanu, Brelima i Splitu, gdje je od haranja kuge 1731. godine bio pošteđen samo puk na predjelu Dobri (što se ponovilo 1763. i 1784.). Zanimljivo, jedna stara zadarska crkva posvećena Mariji nazivala se i Gospom od Kaštela, jer je isprva (od 13. stoljeća) bila štovana u kapelici gradskih utvrda (od 1586. Gospa od zdravlja), a vjeruje se kako je spasila grad od velikog požara 1752. godine te bolesti i zaraza, a osobito kolere.

Uz zavjetnu crkvu Gospe od zdravlja u Jelsi (lijevo), izgrađenu 1535. za epidemije kolere, na području istoimene općine otoka Hvara poznata je i crkva-tvrđava Sv. Marije od Milosrđa u Vrboskoj – utvrđena u 16. st., s bastionom uz sjeverni rub pročelja crkve (desno). Crkva (zvonik) s kaštelom i zidinama uočava se i na grbu općine Jelsa

Uz nebeski zagovor, sprječavanju širenja zaraznih bolesti u posljednjim stoljećima doprinijelo je i poduzimanje zdravstvenih mjera. Tako je primjerice, povjesničar Ivan Katalinić iz Kaštel-Novog (1779.-1847.), nakon ratne službe u Sinju, Slunju, Karlovcu, Španjolskoj i Francuskoj završio na makarskom području, gdje je 1815. upravljao zdravstvenom stražom u doba pojave kuge, pa je naposljetku 1818. i sam obolio od te zaraze. Nastanivši se u Splitu, posvetio se pisanju (povijesna djela, memoari, pjesme), a pokušavao je i pokrenuti časopis za težake na hrvatskom i talijanskom jeziku!

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.