Početna Kaštela Zašto su Kaštelani birali „svoga kralja“!?

Zašto su Kaštelani birali „svoga kralja“!?

525
UDIO

Kako navodi već spomenuti kaštelanski ljekarnik Ante Katalinić u jednom članku iz 1934., svake godine dana 29. kolovoza u Kaštel-Starom održavao se sajam zvan „Biranj“ koji je nekada predstavljao „narodnu svetkovinu“, a koji je svoje specifično ime dobio po „biranju kralja“. Katalinić zaključuje da je u ovom slučaju riječ o narodnoj „uspomeni na kraljeve svoje krvi“ nakon što „je hrvatska kruna prešla na potomke Arpadovića“. Takve svetkovine autor prepoznaje ne samo u Kaštelima, nego i „u Šibeniku, Sinju, Silbi, Olibu i Velikom Ižu…“

Poklon novom izabranom „kralju“ na otoku Ižu – Crtež na srebrnom okovu žezla „seoskog kralja“ na Ižu Velom – Kruna „seoskog kralja“ na Silbi – Žezlo „seoskog kralja“ na Ižu Velom: ilustracije iz članka S. Banovića „ZAJEDNIČKI IZVOR I ZNAČENJE BIRANJA KORUŠKIH VOJVODA I SEOSKIH KRALJEVA U DALMACIJI“

Nadalje, S. Banović 1921. godine navodi kako se narodnog izabranika prilikom održavanja iste svečanosti na otoku Ižu izričito nazivalo „hrvatskim kraljem“, biralo ga je 12 „određenika“ te je uz „kraljevsko žezlo sa svetim simbolom“ imao i „nešto vlasti“. Zadnji takav veloiški „kralj“ bio je izabran 1875., a zanimljivo je kako je njegovo „žezlo“ početkom 20. stoljeća za u Splitu utemeljeno društvo za istraživanje hrvatske povijesti „Bihać“ otkupio arheolog don Frane Bulić.

Trg Brce u Kaštel-Starom na kojem su, prema neutemeljenim interpretacijama Š. Milinovića iz 1886. odnosno A. Katalinića iz 1934. Kaštelani 29. kolovoza birali svoga „kralja“; Zapravo toga dana tradicionalno se održavao godišnji god („pazar“) zvan „sv. Ivan Biranj“ na spomendan Glavosjeka sv. Ivana Krstitelja, kojem je svetcu posvećena župna crkva te je zaštitnik naselja – drevna istoimena crkva nalazi se i na obližnjem kozjačkom vrhu Biranj, te je po staroj svetkovini prozvana i nova (Pavlov, Vuletin: „Iz povijesti Kaštela“, 1916.); Glava sv. Ivana Krstitelja na zlatnom tanjuru kao jedan od motiva na grbu općine Tounj

Najstarije svjedočanstvo o postojanju sličnog običaja u Kaštelima datira iz 1841. godine, a objavio ga je djed našeg ljekarnika Ante, povjesničar Ivan. Tako je, prema povjesničaru Kataliniću, u Kaštel-Starom do propasti Mletačke republike godine 1797. postojao običaj („costumanza“) „biranja seljačkog kralja“ („un simulacro di Re …. col nome e cogli onori di Re“), koje se obavljalo prilikom promjene općinskih časti, a kao uspomena na nestale hrvatske kraljeve („la sua illusione e quella del popolo, che si gloriava di questa privilegiata rappresentanza“).

 

 

„Saturnalia“, djelo nastalo 1783. (Antoine Callet) koje prikazuje karnevalski značaj istoimenog rimskog običaja: na prvi dan svečanosti društveni se poredak obrtao, a zabrane se ukidale – robovi nisu morali raditi, nisu se smjeli kažnjavati i jeli su s gospodarima, bilo je dopušteno javno kockanje, nosila se neformalnija odjeća; Ilustracija iz sredine 4. stoljeća sa simbolima rimskog festivala Saturnalija- kockama za igru i karnevalskom maskom

Međutim, kako je detaljnom analizom navedenih običaja na području današnje Dalmacije u članku iz 1927. zaključio M. Barada sva se ta „biranja kraljeva“ od Iža preko Šibenika do Kaštela i dalje mogu povezati, ne uz uspomenu na povijesnu činjenicu utrnuća starohrvatske dinastije Trpimirovića odnosno „kraljeva narodne krvi“, nego s tzv. „slavenskom kolendom“, srodnom rimskim Saturnalijama – poganskom svetkovinom u čast boga Saturna, a u okviru koje se također birao „kralj“.

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.