Kao što su pokazali nedavni događaji, zdravstvo je nezaobilazna problematika svakoga društva, a težnja da liječničke usluge budu sveobuhvatne – kada je riječ o spašavanju ljudskih života – konstantna. Sastavni element tog nastojanja jest svakako i ljekarništvo, odnosno nabava, ispitivanje i opskrba spasonosnim lijekovima. „Uredno kao u apoteci!“ je izreka poznata svima, dok je manje poznato da su se apotekarstvom isprva bavili svećenici.
Tako se tijekom srednjeg vijeka ljekarništvo razvijalo u samostanima, u kojima je bio preporučen i uzgoj ljekovitog bilja, jer su se bolesti liječile uglavnom upravo njima. Poznato je kako se najstarija ljekarna u Hrvatskoj – koja postoji i danas, od 1317. nalazi u dubrovačkom franjevačkome samostanu. Ljekarništvo se s vremenom odijelilo od liječništva, dok u Dalmaciji Napoleonova doba, početkom 19. st., nalazimo i začetke prve farmaceutske izobrazbe u Hrvatskoj – na Medicinsko-kirurškoj školi u Zadru.
No, prvi sveučilišni studij ljekarništva na jugoistoku Europe (započet 1882. u Zagrebu) pohađao je i Ante Katalinić, rođen 1875. u Novom. Diplomiravši, kao pokrajinski ljekarnik upravljao je bolničkim ljekarnama u Splitu i Dubrovniku, a zatim bio nadljekarnik pokrajinske bolnice u Zadru. Također je nadzirao opskrbu lijekovima ostalih dalmatinskih bolnica te bio ispitivač vježbenika. Katalinić nije bio samo praktični apotekar nego je i aktivno nastojao poboljšati ljekarnički sustav.
Primjerice, 1911. je osmislio i pokrenuo interpelaciju u Carevinskom vijeću u Beču o podržavljenju svih ljekarna u Austro-Ugarskoj Monarhiji, a zauzimao se i za poboljšanje socijalnoga položaja farmaceuta u ljekarnama te za reformu farmacije u Hrvatskoj uopće. Agilni Kaštelanin je i autor prvog hrvatskog farmaceutskog udžbenika – „Farmaceutske početnice za farmaceutske aspirante“, u kojoj donosi povijest ljekarništva, upute za praktični rad te najvažnije naredbe i propise.
JESTE LI ZNALI? – Kako svjetski poznati dalmatinski buhač ima svojstva prirodnog insekticida…
Hrvatski nobelovac Lavoslav Ružička je nakon istraživanja 1924. objelodanio da dalmatinski buhač pojačava učinak poznatog insekticida Zacherlin praška.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
