Početna Kaštela Koji se Kaštelanin zalagao za reformu hrvatskog ljekarništva?

Koji se Kaštelanin zalagao za reformu hrvatskog ljekarništva?

140
UDIO

Kao što su pokazali nedavni događaji, zdravstvo je nezaobilazna problematika svakoga društva, a težnja da liječničke usluge budu sveobuhvatne – kada je riječ o spašavanju ljudskih života – konstantna. Sastavni element tog nastojanja jest svakako i ljekarništvo, odnosno nabava, ispitivanje i opskrba spasonosnim lijekovima. „Uredno kao u apoteci!“ je izreka poznata svima, dok je manje poznato da su se apotekarstvom isprva bavili svećenici.

Unutrašnjost najstarije hrvatske ljekarne, koja u kontinuitetu u Dubrovniku djeluje od početka 14. st. – prva apoteka na tlu Hrvatske otvorena je 1271. u Trogiru; Ljekarnici i liječnici Vojne krajine imali su obvezu prikupljati ljekovito bilje, a jedna od tih biljaka bila je i Gentiana cruciata, koja je služila kao lijek protiv bjesnoće

Tako se tijekom srednjeg vijeka ljekarništvo razvijalo u samostanima, u kojima je bio preporučen i uzgoj ljekovitog bilja, jer su se bolesti liječile uglavnom upravo njima. Poznato je kako se najstarija ljekarna u Hrvatskoj – koja postoji i danas, od 1317. nalazi u dubrovačkom franjevačkome samostanu. Ljekarništvo se s vremenom odijelilo od liječništva, dok u Dalmaciji Napoleonova doba, početkom 19. st., nalazimo i začetke prve farmaceutske izobrazbe u Hrvatskoj – na Medicinsko-kirurškoj školi u Zadru.

Naslovnica djela o biljarstvu „Herbario nuovo di Castore Durante“, izdanje iz 1717. koje sadrži rukom pisana hrvatska imena biljaka uz njihove prikaze (knjiga je bila u vlasništvu Franjevačkog samostana Gospe od Milosti na Visovcu); Prikaz biljke Vražemil (tal. Piombagine) u istom djelu, koja se naziva i olovnica ili trava svetog Ante

No, prvi sveučilišni studij ljekarništva na jugoistoku Europe (započet 1882. u Zagrebu) pohađao je i Ante Katalinić, rođen 1875. u Novom. Diplomiravši, kao pokrajinski ljekarnik upravljao je bolničkim ljekarnama u Splitu i Dubrovniku, a zatim bio nadljekarnik pokrajinske bolnice u Zadru. Također je nadzirao opskrbu lijekovima ostalih dalmatinskih bolnica te bio ispitivač vježbenika. Katalinić nije bio samo praktični apotekar nego je i aktivno nastojao poboljšati ljekarnički sustav.

Naslovnica udžbenika „Farmaceutske početnice za farmaceutske aspirante, 1“ objavljenog 1916. u Zadru s pogovorom autora – Ante Katalinić je bio ljekarnik u Kaštel-Novom i Kaštel-Starom od 1922. do 1946., a nakon II. svjetskoga rata vodio je ljekarnu socijalnoga osiguranja u Splitu, gdje je i umro 1950. godine

Primjerice, 1911. je osmislio i pokrenuo interpelaciju u Carevinskom vijeću u Beču o podržavljenju svih ljekarna u Austro-Ugarskoj Monarhiji, a zauzimao se i za poboljšanje socijalnoga položaja farmaceuta u ljekarnama te za reformu farmacije u Hrvatskoj uopće. Agilni Kaštelanin je i autor prvog hrvatskog farmaceutskog udžbenika – „Farmaceutske početnice za farmaceutske aspirante“, u kojoj donosi povijest ljekarništva, upute za praktični rad te najvažnije naredbe i propise.

 


JESTE LI ZNALI? – Kako svjetski poznati dalmatinski buhač ima svojstva prirodnog insekticida…

Hrvatski nobelovac Lavoslav Ružička je nakon istraživanja 1924. objelodanio da dalmatinski buhač pojačava učinak poznatog insekticida Zacherlin praška.

Tanacetum cinerariifolium – Dalmatinski buhač (prikaz u „Köhler’s Medizinal-Pflanzen“ iz 1897. i u prirodnom okruženju): kao prirodni insekticid buhač se iz Dalmacije izvozio u SAD od 1859., a kultivirani uzgoj buhača, osim u Hrvatskoj, zabilježen je u Francuskoj, SAD-u, Alžiru, Tunisu, Kini, Indiji, Australiji, Keniji, Sloveniji i Srbiji; Cvijet buhača („buvara“) u heraldičkoj praksi nalazimo u kutovima štita aktualnog grba općine Okrug na Čiovu

 

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.