Drugi svjetski rat nije bio samo veliki sukob demokratskih i totalitarnih režima 20. stoljeća, nego također i borba između budućih pobjednika za poslijeratnu kontrolu Europe. Pritom je svaka od tih sila imala svoje „pijune“ na geostrateškoj ploči Staroga kontinenta, pa tako i na području nekadašnje Kraljevine Jugoslavije. Poznato je kako su američko-britanski „izabranici“ isprva bili četnici D. Mihajlovića, dok su sovjetski „kamàrādi“ bili Titovi partizani.
Zapadni Saveznici su partizane počeli vojno podupirati u jednakoj mjeri kao i četnike („Jugoslovensku vojsku u otadžbini“) tek od rujna 1943. godine, dok je sredinom lipnja 1944., uz britansko posredovanje, na otoku Visu bio potpisan sporazum Tito-Šubašić kojim je u potpunosti bio priznat legitimitet partizanske vojske („Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije“).
Vis je za sklapanje sporazuma bio odabran kao jedan od rijetkih krajeva Hrvatske pod čvrstim nadzorom partizana i Saveznika, a Tito je na otok stigao neposredno nakon neuspjelog osovinskog pokušaja njegova zarobljavanja krajem svibnja 1944. – desanta na Drvar. Zanimljivo je kako je u pripremi operacije imena „Rösselsprung“ (Konjićev skok) sudjelovao poznati nacistički komandos Otto Skorzeny.
Zahvaljujući njegovim podatcima točno je utvrđen položaj špilje koja je služila kao Titovo skrovište, međutim SS-komandos je odustao od daljnjeg angažmana smatrajući da je tajnost operacije previše kompromitirana da bi pothvat bio uspješno izveden. Tada je u spašavanju Tita sudjelovao i komandant 3. dalmatinske brigade Josip-Bepo Babin iz Kaštel-Starog, koji je izuzetnom brzinom izveo marš od 80 km kako bi pomogao obrani Vrhovnog štaba.
JESTE LI ZNALI? – Kako je za najavu predzadnje proslave Titova „rođendana“ bila izabrana kopija nacističkog plakata iz 1936. godine…
Na natječaju za čuveni „Dan mladosti“ – proslavu rođenja Josipa Broza Tita – službeno ukinutu 1988., partijska komisija je godinu prije isprva izabrala prijedlog slovenske skupine „Novi kolektivizam“, koji je zapravo predstavljao inačicu rada nacističkog autora Richarda Kleina te ujedno provokaciju upućenu komunističkom režimu. Tek nakon razotkrivanja “plakatne afere” rezultati natječaja su bili poništeni!
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.