Početna Kaštela Partizan iz Starog i „kommando“ SS-ovac u trci za Tita!?

Partizan iz Starog i „kommando“ SS-ovac u trci za Tita!?

285
UDIO

Drugi svjetski rat nije bio samo veliki sukob demokratskih i totalitarnih režima 20. stoljeća, nego također i borba između budućih pobjednika za poslijeratnu kontrolu Europe. Pritom je svaka od tih sila imala svoje „pijune“ na geostrateškoj ploči Staroga kontinenta, pa tako i na području nekadašnje Kraljevine Jugoslavije. Poznato je kako su američko-britanski „izabranici“ isprva bili četnici D. Mihajlovića, dok su sovjetski „kamàrādi“ bili Titovi partizani.

Josip-Bepo Babin (1915. – 1982.) s partizanima Svilajskog i Dinarskog odreda na Vrličkom Kozjaku 7. travnja 1942. te odredskom zastavom na kojoj su zvijezda petokraka, srp i čekić; Isti simboli na znakovlju SSSR-a u periodu 1936.-1946. i zvijezda petokraka na sličnom amblemu DF Jugoslavije 1943.-1946.

Zapadni Saveznici su partizane počeli vojno podupirati u jednakoj mjeri kao i četnike („Jugoslovensku vojsku u otadžbini“) tek od rujna 1943. godine, dok je sredinom lipnja 1944., uz britansko posredovanje, na otoku Visu bio potpisan sporazum Tito-Šubašić kojim je u potpunosti bio priznat legitimitet partizanske vojske („Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije“).

Raspored/pokreti partizanskih i osovinskih jedinica prilikom operacije kodnog imena „Konjićev skok“ kojoj je prethodilo njemačko zračno izviđanje 23. svibnja iznad rijeke Une i Drvara (položaji 3. dalmatinske brigade kojom je zapovijedao Josip-Bepo Babin južno i sjeverno od Glamočkog polja su označeni žuto); Otto Skorzeny – kojem je Hitler povjerio organizaciju hvatanja Josipa Broza Tita i uništenje Vrhovnog štaba partizanske vojske

Vis je za sklapanje sporazuma bio odabran kao jedan od rijetkih krajeva Hrvatske pod čvrstim nadzorom partizana i Saveznika, a Tito je na otok stigao neposredno nakon neuspjelog osovinskog pokušaja njegova zarobljavanja krajem svibnja 1944. – desanta na Drvar. Zanimljivo je kako je u pripremi operacije imena „Rösselsprung“ (Konjićev skok) sudjelovao poznati nacistički komandos Otto Skorzeny.

Tito sa suradnicima i članovima Vrhovnog štaba na području Drvara uoči osovinskog napada; Letjelice i padobranci njemačke vojske prilikom zračnog desanta u ranim jutarnjim satima 25. svibnja 1944. godine

Zahvaljujući njegovim podatcima točno je utvrđen položaj špilje koja je služila kao Titovo skrovište, međutim SS-komandos je odustao od daljnjeg angažmana smatrajući da je tajnost operacije previše kompromitirana da bi pothvat bio uspješno izveden. Tada je u spašavanju Tita sudjelovao i komandant 3. dalmatinske brigade Josip-Bepo Babin iz Kaštel-Starog, koji je izuzetnom brzinom izveo marš od 80 km kako bi pomogao obrani Vrhovnog štaba.


JESTE LI ZNALI? – Kako je za najavu predzadnje proslave Titova „rođendana“ bila izabrana kopija nacističkog plakata iz 1936. godine…

Na natječaju za čuveni „Dan mladosti“ – proslavu rođenja Josipa Broza Tita – službeno ukinutu 1988., partijska komisija je godinu prije isprva izabrala prijedlog slovenske skupine „Novi kolektivizam“, koji je zapravo predstavljao inačicu rada nacističkog autora Richarda Kleina te ujedno provokaciju upućenu komunističkom režimu. Tek nakon razotkrivanja “plakatne afere” rezultati natječaja su bili poništeni!

Skica plakata za proslavu Titova „rođendana“ 25. svibnja 1987. godine (lijevo) i izvorni plakat Richarda Kleina iz 1936. – „Treći Reich, alegorija herojstva“ (desno): obje varijante prikazuju nagog atleta koji u desnoj ruci drži zastavu Jugoslavije/Trećeg Reicha s golubicom mira/nacističkim orlom na vrhu, a u lijevoj štafetu s vječnim svjetlom/bakljom dok su u pozadini planinski vrhunci

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.