Početna Kaštela Kaštela prva u izdvajanju subvencija za poduzetnike

Kaštela prva u izdvajanju subvencija za poduzetnike

95
UDIO

Prema podacima Ministarstva financija o izvršenju proračuna, Kaštela u Splitsko-dalmatinskoj županiji mogu se pohvaliti titulom grada s najvišim ‘per capita’ subvencijama i udjelom subvencija iz Proračuna namijenjenim poduzetnicima u 2022. Po proračunskom udjelu u vrhu mu društvo čine Vrbovsko, Čabar, Solin, Ivanec, Samobor…, a prema iznosu subvencija na broj stanovnika – Poreč, Pula, Vrbovsko, Solin, Samobor, Čabar… Kaštela predvode i listu prema visini nominalnog porasta izdvajanja za subvencije poduzetnicima u 2022. nasuprot 2021. dok se Virovitica u istom odnosu godina nalazi na čelu poretka prema postotnom povećanju subvencija poduzetnicima…

Iz podataka je uzeta stavka subvencije trgovačkim društvima i zadrugama izvan javnog sektora. Riječ je o privatnim tvrtkama kojima su hrvatski gradovi novčano pomogli različitim potporama, ali treba ipak i ovog puta napomenuti vjerojatnost da kod pojedinih gradova nije bilo odvojeno knjiženih potpora namijenjenih poduzetnicima i obrtnicima.

U našoj najnovijoj analizi kroz spomenutu kategoriju promotrili smo potpore poduzetnicima u 2022. godini, u daleko povoljnijim uvjetima rada u odnosu na 2021. kada su se zbog korone, sredstva osim planiranim razvojnim projektima i aktivnostima u velikom dijelu ‘brzopotezno’ usmjeravala upravo za pomoć poslodavcima u otežanoj provedbi poslovanja. Kao i tijekom također pandemijske 2020. uz potpore, mnogim tvrtkama koje se usprkos svemu u javnozdravstvenoj krizi nisu odlučile za ‘ključ u bravu’ i čekati bolja vremena, podrška se- podsjetimo se – lokalnih samouprava u spomenutim dvjema godinama nudila različitim prilagođenim mjerama i korisnim programima, od onih za očuvanje radnih mjesta, poticanja stručnog osposobljavanja i usavršavanja, do ukidanja ili privremenog oslobađanja plaćanja  raznih davanja, poput oslobađanja plaćanja poreza na korištenje javnih površina, odgode i oslobađanja komunalne naknade, plaćanja naknade za koncesijska odobrenja…

Na sreću COVID razdoblje smo, nadamo se čvrsto i vjerujemo zauvijek, napokon ostavili iza sebe, i naši ‘lokalni’ poduzetnici su bez globalno ograničavajućih tržišnih neprilika ‘stali na noge’, dodatno su u ponudi sredstva iz EU fondova kroz novi financijski okvir, ponajprije ona iz Nacionalnog programa otpornosti i oporavka, iz čijeg je ukupnog fundusa ‘teškog’ 6,3 milijarde eura- ponovimo i to- čak 54 posto namijenjeno gospodarstvenicima.

Nije se naravno, da ne kažemo ‘tradicionalno’, hrvatska privreda niti u 2022. razvijala u pratećim neotegotnim okolnostima, u energetskoj i ekonomskoj krizi, recesiji i razmahaloj inflaciji,  uostalom – spomenimo usput- prosječna inflacija u RH samo pretprošle je godine iznosila 10,8 posto, a tako snažan cjenovni rast u zadnjem navratu smo vidjeli još tamo davnih devedesetih godina prošlog stoljeća. Tu je i nova porezna reforma za koju tek treba vidjeti kako će se i hoće li odraziti na polju poduzetništva.

Regionalne i lokalne jedinice, posebno gradovi, sudjelovali su na različite načine u potpori poduzetnicima, od nepovratnih novčanih subvencija i mjera poticanja malog gospodarstva  (jačanja konkurentnosti, stručnog osposobljavanja i usavršavanja, novih oblika obrazovanja, poboljšanja raspoloživosti financijskim resursima, efikasnijem korištenju sredstava…), do osiguranja i uređenja poduzetničke poslovne i institucionalno-razvojne infrastrukture poput poduzetničkih zona, ali i pokretanja i pomaganja poduzetničkih centara i poduzetničkih inkubatora, razvojnih agencija, poslovnih i znanstveno-tehnoloških parkova, centara kompetencija…

Raduje da je potpora iz godine u godinu sve izdašnija i da sve veći broj gradova povećava izdvajanja za poduzetnike. Tako su za subvencije trgovačkim društvima i zadrugama izvan javnog sektora u 2022. hrvatski gradovi izdvojili – 118.310.258 kuna (15.711.853 eura), što je za  21.610.141 kuna (2.869.872 eura) više nego u 2021. kada su ukupno izdvojili – 96.700.117 kuna (12.841.981 eura), ili 31.264.178 kuna (4.151.949 eura) više nego iznos u 2020.- 87.064.080 kuna (11.562.294 eura).

Grad Kaštela su, rekli smo, višestruki ‘laureat’, najviše je kroz subvencije izdvojio poduzetnicima u 2022., i to 7.17 posto iz proračuna, odnosno 341.07 kuna ‘per capita’. Po stanovniku u izdvajanjima slijedi Poreč s 285.70 kuna, zatim Pula s 273.07 kuna, Vrbovsko – 262.26 kuna, Solin – 256.86 kuna, Samobor – 255.91 kuna, Čabar – 237.25 kuna, Šibenik – 228.69 kuna, Valpovo – 208.38 i Prelog – 197.52 kuna. Iznad 200 kuna po stanovniku izdvajalo je 9 gradova, od 100 do 200 kuna – 10, između 50 i 100 kuna- 10 gradova, od 10 do 50 kuna – 33, između 1 i 10 kuna – 18 gradova.

Nakon Kaštela, najveći udjel sredstava za subvencije u proračunu imao je Vrbovsko – 5.12 posto, pa Čabar – 5.07 posto, Solin – 4.06 posto, Ivanec-3.60 posto, Samobor – 3.26 posto, Omiš – 3.11 posto, Pula – 3.07 posto, Valpovo-3.04 posto i Prelog – 2.82 posto proračunskih izdvajanja za subvencije poduzetnicima… Iznad 7 posto udjela imao je 1 grad, preko 5 posto-3 grada, od 2 do 5 posto-13 gradova…

U odnosu na godinu ranije daleko najviše su sredstva za subvencije nominalno povećala Kaštela, za rekordnih 12.085.933 kune, potom Pula – 4.275.409 kuna, Velika Gorica – 2.525.426 kuna, Solin – 2.285.871 kunu, Samobor- 1.976.893 kune, Ivanec – 1.687.495 kuna, a Top 10 zatvaraju Rijeka, Valpovo, Varaždin i Mursko Središće, s povećanjem od 683.225 do 883.079 kuna. Porast iznad 10 milijuna upisalo je 1 grad, iznad 1 milijun – 6 gradova, od 200.000 do 1.000.000 – 15 gradova, između 100 i 200 tisuća kuna- 9, od 10.000 do 100.000 kuna povećanje izdvajanja bilježi– 10 gradova.

Naša analiza pokazuje da je gotovo polovica gradova u 2022. povećala sredstva za poduzetnike u odnosu na godinu ranije pa je 58 gradova izdvojilo 0.1 do 1 posto za potpore, u preostalih 70 najveći udio je između 1 i 5 posto proračunskih izdvajanja. Preklani su 4 grada imala preko 4 posto udjela, 9 preko 3 posto, dok je u 2021. samo 1 grad imao iznad 4 posto udjela (Čabar – 6.42 posto), tek 2 iznad 3 posto udjela proračunskih izdvajanja…

Prema postotnom pokazatelju porasta izdvajanja apsolutni rekorder je Virovitica – 2.479,94 posto povećanja, a slijede u redoslijedu porasta: Kaštela – 1.502,66 posto, Grubišno Polje – 421,81 posto, zatim Vrbovsko – 122,31 posto povećanja, a ljestvicu deset – ustvari 13 – najboljih čine i: Đurđevac, Velika Gorica, Ivanec, Mursko Središće, Ivanić-Grad, Županja, Pag, Korčula i Ozalj, s porastom od ravno 100 do 122,01 posto povećanja izdvajanja. Povećanje izdvajanja za subvencije poduzetnicima između 50 i 100 posto imalo je 7 gradova, od 10 do 50 posto – 15 hrvatskih gradova.

Iznose smo naveli u kunama koja je u 2022. još uvijek bila službena valuta u kojoj su se vodila proračunska izdvajanja. U tablici ukupnosti i udjela nismo računali Zagreb koji se kako zbog administrativne specifičnosti, tako i veličinom Proračuna ne može u cijelosti uspoređivati s ostalima.

Više pročitajte na: Gradonačelnik.hr.