Prije točno 130 godina, na današnji datum 1894. godine u Kaštel-Novom se rodio pisac, pjesnik i zagonetač, čija će kći biti hrvatska književnica, novinarka i prevoditeljica te jedna od prvih istarskih članica Društva hrvatskih književnika. Riječ je o Petru Arambašinu (1894.-1943.), odnosno Tatjani Arambašin Slišković, koja se – iako rođena na otoku Pagu 1922. te veći dio života provela u Puli – nikada nije odrekla svojih kaštelanskih korijena.
Tako u članku „O mom ocu Petru Arambašinu“ autorica navodi za Arambašine kako su „starosjeditelji u Kaštel Novom“ te „da su naši stari bili knezovi na dvoru bosanskih kraljeva, a zvali su se Dugopenčić“. Kad su bježeći pred Turcima jednoga od njih izabrali za (h)arambašu, on na putu do mora pogine, ali ostavi sina – a „kad su ovoga pitali čiji je taj dječak, odgovarao je: Arambašin. Tako je nastalo prezime Arambašin“ – kako bilježi Tatjana, napominjući još da su Bijaći, Humac, Knežine bila mjesta gdje su Arambašinovi u Kaštelima imali svoje vinograde.
Tatjanin djed i Petrov otac – Ivan Arambašin bavio se kupoprodajom vina, dok se njegov sin u svojim srednjoškolskim danima počeo jako zanimati za zagonetaštvo, odnosno enigmatiku. U Splitu osniva društvo enigmata „Peroslav“, a nakon studija provedenog u Berlinu, prekinutog I. svjetskim ratom, zapošljava se u solani u Pagu te u tom gradiću zasniva obitelj. Tridesetih godina vraća se nadomak rodnih Kaštela – u Split, gdje svjedoči talijanskoj okupaciji i ratnim godinama, o čemu ostavlja i neke pjesničke zapise.
Njegova je kći Tatjana naslijedila očev literarni i prevodilački talent, međutim nije ga ostvarila u Dalmaciji, nego na istarskom poluotoku. Naime, od 1954. živjela je u Puli, gdje je 1990. sudjelovala u osnutku Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika. Autorica je novela, zbirki pripovijetki, drame, osam romana, a također je prevodila s njemačkog, talijanskog i slovenskog. Naposljetku, iako rodom nije bila iz Istre, D. Mohorović ju je 2020. zbog životnog puta i književnog doprinosa uvrstio u svoju zbirku životopisa pod naslovom „Vrajže Istrijanke“!
Snimka ulica grada Pule 1964. godine, kada je Tatjana Arambašin Slišković već bila članica uredništva časopisa „Istarski mozaik“ (urednica za prozu: 1963.–1969.) – izlazio od 1963. do 1974. s ciljem da se Istra prikaže mozaično, tj. sa svim njezinim duhovnim i materijalnim vrijednostima
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
