Na današnji datum, kada obilježavamo Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, treba se prisjetiti još jednog pokolja, ovoga puta iz II. svjetskog rata, u kojem je ubijen i jedan Kaštelanin. Naime, dok su Škabrnju – u kojoj je 18. studenoga 1991. stradalo 43 civila, jugoslavenske komunističke vlasti označavale „ustaškim“, „nacionalističkim“, „klerikalnim selom koje treba zatrti“, isti režim je na isti datum pod istim izlikama 1944. u Drnišu strijeljao fra Žarka Careva.
Kako je zabilježio svećenik i književnik Ante Čavka ovaj Kaštelanin se rodio 27. prosinca 1888. u Gomilici, gdje je završio i osnovnu školu, a klasičnu gimnaziju u Sinju. Nakon novicijata na Visovcu, zaređen je 1914. te iduće godine završava studij filozofije i teologije. Potom je bio vjeroučitelj i svećenik u: Imotskom, Sinju, Promini, Mirlović Zagori, te nekoliko mjeseci 1941. godine gvardijan kninskog samostana. Iste godine postaje drniški župnik i dekan, sve do mjeseca studenoga 1944.
Nažalost, ratne prilike istodobnog građanskog i II. svjetskog rata koji se vodio na hrvatskom tlu 1941.-1945. koštale su života ne samo njega, nego i niz drugih katoličkih svećenika na širem području Drniša: fra Pavu Silova u Oklaju, fra Jozu Borkovića u Muću, fra Ivana Romca nedaleko Unešića, fra Jozu Jerkovića u samom Drnišu…itd. Kako Čavka navodi, nakon što su se jugoslavenske partizanske snage početkom studenoga 1944. učvrstile u Drnišu, Carev je bio uhićen prije 12. istog mjeseca.
Prema istom autoru, fra Žarka su partizani odredili za smrt zajedno s još 23 osuđenika, zato što se u Kninu jednom pozdravio s jednim od „ustaških visokih političara“ – Jurjem (Jucom) Rukavinom. U jednom dokumentu OZNE od 15. studenoga upućuje ga se na suđenje s optužbom: „duhovni zaćetnik i inspirator svih zlodjela u Drnišu. Za vrijeme pokolja 1941.g. bio u Kninu isti kao fra petar berković u Drnišu.“ Carev je tako bio strijeljan na groblju Badanj 18. studenoga, dok je njegovo tijelo bilo ekshumirano iz masovne grobnice i dostojno sahranjeno 18. studenoga 1990. na istom mjestu!
Sudbina Škabrnje tijekom Domovinskog rata – video isječak emisije Hrvatske radiotelevizije „TV kalendar“
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
