Početna Kaštela Koliko Milanovićeva pobjeda „vrijedi“ u Kaštelima?

Koliko Milanovićeva pobjeda „vrijedi“ u Kaštelima?

246
UDIO

Jučer je u Kaštelima bio održan prvi krug predsjedničkih izbora, a s obzirom na skorašnji drugi krug, Kaštela će u 2025. ući i s još jednim izlaskom na birališta! Kako se čini, u kaštelanskoj je tradiciji da prvenstvo u prvom krugu pripadne aktualnom predsjedniku – tako je u prvom krugu 2005. pobijedio tadašnji predsjednik S. Mesić; u prvom krugu 2014. tadašnji predsjednik I. Josipović; u prvom krugu 2019. tadašnja predsjednica K. Grabar-Kitarović, te u prvom krugu 2024. sadašnji predsjednik Zoran Milanović!

Privremeni rezultati Državnog izbornog povjerenstva prvog kruga izbora za predsjednika Republike Hrvatske održanih 29. prosinca 2024. na području Kaštela. Za razliku od državne razine kandidat Tomislav Jonjić je bio treći izbor Kaštelanki i Kaštelana (prema ukupnim rezulatima peti!), Miro Bulj u Kaštelima na četvrtom mjestu (ukupno na šestom), dok su Marija Selak Raspudić i Ivana Kekin u Kaštelima ostvarile znatno lošije rezultate – 5. i 6. mjesto u odnosu na 3. i 4. mjesto na državnoj razini

Iako je pobjeda već u prvom krugu na državnoj razini Milanoviću pobjegla za dlaku – s dobivenih 49,09 % nedostajao mu je tek jedan postotak – zanimljivo je provjeriti s kolikim su točno brojem glasova dosadašnji pobjednici prvih izbornih krugova u Kaštelima odlazili u drugi krug. Primjerice, dok je prema privremenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva Z. Milanoviću jučer pripalo 35,89 % glasova Kaštelanki i Kaštelana koji su sudjelovali na izborima to bi brojčano bilo točno 5 141 glas.

Usporedba rezultata prvog kruga predsjedničkih izbora na području Kaštela (lijevo) i Republike Hrvatske (zajedno s inozemstvom): dok je rapored isti na početku (Z. Milanović i D. Primorac) i začelju ljestvice (B. Lozo i N. Tokić Kartelo) sredina tablice se značajno razlikuje!

Čak nešto više od toga broja – 5 581 glasova (34,03 %) dobila je K. Grabar-Kitarović u prvom krugu prije pet godina (predsjednički izbori 2019.), a izrazito više u prvom krugu 2014. – naime 7 707 glasova (45,27 %). Kad je riječ o prvom krugu 2009. I. Josipović je uspio ostvariti prvo mjesto tablice s tek 3 337 dobivenih glasova (23,9 %), a S. Mesić 2005. sa znatno više glasova birača – 4 602 (30,64 %). Konačno, nesuđeni predsjednik M. Granić je 2000. u prvom kaštelanskom krugu „slavio“ s 5 389 glasova (31,73 %).

Usporedba rezultata prvog kruga predsjedničkih izbora na području Republike Hrvatske – zajedno s inozemstvom (gore lijevo) i rezultata postignutih isključivo u inozemstvu: iako su postotno značajne razlike ishod izbora provedenog izvan Hrvatske nije nimalo utjecao na konačni zbir zbog vrlo malog broja glasača koji su sudjelovali na izborima izvan državnih granica (24 252 u inozemstvu – 1 625 458 ukupno); Iako je bio vrlo blizu pobjedi u prvom krugu, Milanović je na jučerašnjim izborima ostvario tek šesti rezultat po broju dobivenih glasova na području Kaštela (od ukupno osam dosadašnjih izbora) uz izlaznost od tek 40,93 %

Prema tome, bolji rezultat odnosno veći broj glasova od aktualnog predsjednika 2024. u prvom krugu izbora na području Kaštela postigli su kako K. Grabar-Kitarović (2014. i 2019.) tako i M. Granić (2000.), što Milanovića svrstava tek na četvrto mjesto ljestvice (lošiji od njega bili su samo S. Mesić i I. Josipović). Kad se tome pridoda kako je F. Tuđman izbore u Kaštelima 1992. dobio s 9 925 glasova (53,06 %), a 1997. s 7 063 glasa (58,91 %), ovaj Milanovićev rezultat je još lošiji – na 6. mjestu od ukupno osam dosadašnjih izbora za predsjednika Republike Hrvatske!

Brojem glasova najbolji rezultat dosadašnjih predsjedničkih izbora u Kaštelima ostvario je Franjo Tuđman 1992. godine (53,03 % uz izlaznost od 73,57 %) – govor prvog hrvatskog predsjednika u Splitu nakon oslobodilačke operacije „Oluja“ 26. kolovoza 1995. godine: „Šta mi preostaje još da vam obećam?…Vukovar, Vukovar, Vukovar…“

 


Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com