Prošlotjedno zaključenje liste kandidatkinja i kandidata koji su uspjeli prikupiti dovoljan broj potpisa za pravovaljanu kandidaturu otkrilo nam je tko će se sve imati prilike natjecati na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj krajem ove godine, ukupno osmim od stjecanja neovisnosti i ujedno trećim od gubitka neovisnosti Republike Hrvatske (pridruživanjem EU 2013. godine). Riječ je o osam mogućih predsjednica i predsjednika, a tko će to doista biti saznat ćemo vjerojatno tek 2025. – nakon drugog izbornog kruga!
No, pogledom u prošlost moguće je iznijeti i neke zanimljivosti dosadašnjih predsjedničkih izbora na području Kaštela. Počevši od zadnjih, rezultati govore kako sadašnji predsjednik Milanović definitivno nije bio izbor Kaštelana, budući je u drugom krugu dotadašnja predsjednica Kolinda dobila dvostruko više glasova, što joj opet nije pomoglo da bude ponovno izabrana! Također, niti bivši predsjednik Josipović nije bio izbor Kaštelana 2009. jer ga je u drugom krugu „nadbrojao“ Milan Bandić.
Slično tome, u drugom krugu izbora 2005. godine najviše kaštelanskih glasova je dobila Jadranka Kosor, dok je ukupno, na državnoj razini, pobijedio Stjepan Mesić. Nadalje, u drugom krugu izbora 2000. dogodila se ista situacija, ali u drugim ulogama. Tada je najviše glasova dobio Dražen Budiša (59,76 %), koji ipak nije uspio postati predsjednik. No, 2005. tadašnji pobjednik Stjepan Mesić u Kaštelima je u prvom krugu predsjedničkih izbora dobio najviše glasova od svih kandidata – 30,64 %.
Na predsjedničkim izborima 1990-ih suvereno je dominirao Franjo Tuđman, kako na lokalnoj kaštelanskoj, tako i državnoj razini. Prema tome, moglo bi se zaključiti kako su u 21. stoljeću Kaštela gotovo uvijek završavala na gubitničkoj strani predsjedničkih izbora: 2000. Kaštela za Budišu (pobjednik Mesić), 2005. Kaštela za Kosor (pobjednik Mesić), 2009. Kaštela za Bandića (pobjednik Josipović), 2019. Kaštela za Grabar-Kitarović (pobjednik Milanović). Konačni izbor Kaštelana i Hrvatske poklopio se jedino 2014. izborom Kolinde Grabar Kitarović, a kako će biti ovoga puta pokazat će nova godina!
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
