Kaže se kako su na drevnim kartama i prikazima svijeta uz rubna (i nepoznata!) geografska prostranstva stajali prikazi čudovišnih zmajeva, pa čak i izričiti natpis: „hic sunt dracones“ (lat. ovdje žive zmajevi), upravo kako bi upozorili putnika namjernika na moguće opasnosti u koje se upušta ukoliko ih ipak odluči posjetiti. S druge strane, ljudska mašta je tijekom srednjega vijeka pridjev „čudovišta“ pridavala i posve nedužnim bićima, o čemu svjedoči i jedan primjer s područja današnjih Kaštela!
Naime, kako navodi povjesničar K. Kužić u jednom svom radu, u proljeće 1438. hrvatsku obalu je – na proputovanju od Venecije do Svete zemlje – posjetio Kastiljac iz Andaluzije Pedro (Pero) Tafur (1410.-1484.) i o tome ostavio pisano svjedočanstvo koje je napokon tiskano tek u 19. st. Tako u djelu naslova „Andanças e viajes de Pero Tafur por diversas partes del mundo avidos“ Tafur bilježi zanimljivi događaj „u jednom morskom rukavu, koji prolazi pored seoceta u grad Split“.
Priča kaže kako je tada „čudovište u obliku poluribe od pojasa nadolje, a odatle nagore ljudskog oblika s krilima poput šišmiša (…) skočilo je na jednu ženu, ščepalo je i odnijelo na dno mora.“ Ipak, okupljene žene i muškarci uspjeli su svladati i ubiti zvijer. Zatim su leš poslali mletačkom duždu, kao i tadašnjem papi Eugenu IV. Tijelo tog zagonetnog bića detaljno je opisao papin tajnik, dok je zahvaljujući Albrechtu Düreru 1498. ili 1501. nastao i bakrorez naziva „Mehrwunder“ (njem. morsko čudovište) s prikazom te životinje!
Kako Kužić zaključuje, iz niza opisa i ilustracija, biće koje je tada napalo žene koje su prale svoja platna bila je danas svima dobro znana sredozemna medvjedica (također zvana: morski čovik, morski medvid ili morski fratar), dok je vjerojatni razlog bila jednostavno obrana ugroženog životnog prostora te morske životinje negdje na istočnom dijelu Kaštelanskog zaljeva – vjerojatno na obali današnje Kaštel-Gomilice!
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
