Kao što „predaja“ o Tomislavovoj krunidbi na Duvanjskom polju datira tek iz 19. st. – perioda nacionalnog buđenja, tako iz istog doba potječe i vjerojatno najpoznatija priča o nastanku hrvatskog grba – sudbonosnim šahovskim partijama mletačkog dužda s hrvatskim kraljem Stjepanom Držislavom. Zna se kako je tu „predaju“ zabilježio povjesničar Vjekoslav Klaić, kao što je isti autor detaljno opisao i Tomislavovu krunidbu na Duvanjskom polju utemeljenu jedino na pretpostavci Ivana Kukuljevića-Sakcinskog.
No, kako su te ideje tada promicali najistaknutiji hrvatski historiografi, a prepisivali i popularizirali njihovi sljedbenici, obje su zaživjele među pukom i s vremenom postale dio narodne kulture. Tako se i danas često navode Trpimirovići kao „odgovorni“ za nastanak hrvatskog grba sa šahiranim poljima, iako je taj grb nastao gotovo 500 godina nakon što je ta dinastija izumrla! Sukladno tome, tragove hrvatskog šahiranog grba pojedinci su nalazili u raznoraznim „šahovskim“ motivima na starohrvatskim ciborijima, reljefima i ulomcima…
Primjerice, neke je na hrvatski grb asocirao specifični detalj vidljiv na krilima ptica na splitskom ranosrednjovjekovnom pluteju s pentagramom. Nadalje, kako navodi K. Babić u skulpturskoj produkciji starohrvatskog doba „motiv mreže s izdubljenim i ispupčenim kockama koji asocira na šahovsku ploču“ pojavljuje se tijekom 11. stoljeća na reljefima sa splitsko-zadarskog područja te predstavlja njihovu posebnost. Ciborij zadarskog prokonzula Grgura, kao i ciborij iz crkve Sv. Tome, ukrašeni su upravo na takav način.
Prema A. Duplančiću, jedan od takvih ulomaka nekad se nalazio i u crkvi sv. Jurja na Putalju, a uočio ga je 1929. šibenski svećenik Mate Klarić i skicirao u svom dnevniku. U travnju 1948. isti ulomak luka oltarne pregrade izmjerio je i nacrtao arheolog Mihovil Abramić. Nažalost, to su ujedno i jedini dokazi o postojanju tog ulomka iz Kaštela jer mu se u međuvremenu zameo trag. No, zahvaljujući ovom crtežu i mjerama možda na ovu 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva bude prepoznat i iznova pronađen!
Arheološki lokalitet na Putalju sa sadašnjom crkvom posvećenom Sv. Jurju – mjesto kontinuiranog štovanja od antike sve do suvremenog doba!
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
