Poznato je kako drevni vladarski naslov „kralj“ u hrvatskom jeziku, kao i u svim slavenskim, potječe od osobnog imena franačkog vladara Karla Velikog (768.–814.), kojeg je papa na Božić 800. godine okrunio rimskim carem. Prema zaključku slavista prvotni oblik nastao iz imena Karlo bio je „korl“ ili „korlj“ iz čega je u hrvatskom proizišlo „kralj“, u ruskom „коpоль“, u češkom „král“…itd. Istoznačnica u latinskom je „rex“ – vladar, za razliku od „caesar“ (hrv. car) što opet potječe od nasljednog prezimena Gaja Julija Cezara.
Kao što car vlada carstvom, tako i kralj kraljevstom, a ovogodišnja proslava 1100. obljetnice spomena Hrvatskoga Kraljevstva nastavlja se na prethodnu održanu diljem hrvatskih krajeva 1925. godine. Obje povijesne obljetnice prvenstveno se odnose na kralja Tomislava (oko 910.-928.), jer ga upravo titulom „rex“ časti papa Ivan X. u svom pismu povodom sazivanja I. splitskog crkvenog sabora. Međutim, 1925. godine još nije bilo poznato kako je titula „rex“ bila u 9. i 10. stoljeću pridana i jednom Tomislavovom prethodniku!
Naime, hrvatski povjesničar i arheolog L. Katić je 1932. godine (sedam godina nakon proslave!) izdao raspravu „Saksonac Gottschalk na dvoru kneza Trpimira“ u kojoj je naveo podatak benediktinca Gottschalka o jednoj pobjedonosnoj vojni „Trpimira, kralja Slavena“ („Tripemirus rex Sclavorum“), kako ga naziva sam redovnik – misleći pritom na hrvatskog vladara Trpimira (oko 845.-864.). No, osim toga, Trpimira naslovom „rex“ (kralj) naziva i jedan izvor vezan uz Kaštela!
Tako je F. C. Arens 1940. objavio kako su u jednom kodeksu koji navodno potječe iz Italije (a sredinom prošloga stoljeća nalazio se u Londonu), sačuvani zapisi prokuratora splitske nadbiskupije s početka 10. stoljeća o troškovima za neke „slikarske“ radove u crkvi Sv. Jurja na Putalju koji uključuju i „obnovu slike kralja Trpimira (Trepimero) u istoj crkvi“ („restauratione imaginis regis Trepimero in ista ecclesia“). Prema tome čak dva izvora rodonačelnika dinastije Trpimira nazivaju „rex“ (kralj) – i to svakako prije no što tako papa naziva Tomislava!
Video spot pjesme „Hrvatski Kraljevi“ – The Obala ft Boris Dvornik (2009. godine) prema stihovima pjesme Vladimira Nazora (1876. – 1949.) – izvor: YouTube
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
