Početna Kaštela Smrt kojeg Kaštelanina Talijanima je značila kraj rata!?

Smrt kojeg Kaštelanina Talijanima je značila kraj rata!?

759
UDIO

Još jedna povijesna crtica iz Drugog svjetskog rata odnosi se na kaštelanskog partizanskog borca nesretno poginulog u blizini Starog u ljetnim mjesecima 1942. godine. Naime, riječ je o Anti Savinu nadimka Manistra, rođenom u Kaštel-Lukšiću 21. prosinca 1917. godine. Zanimljivo je kako je njegova popularnost u poratnim desetljećima bila tolika da je 24. srpnja 1954. godine, tj. 12 godina nakon pogibije, državnim ukazom bio proglašen za narodnog heroja.

Ante Savin-Manistra kao kažnjenik krajem 1941. godine, nakon što su ga 6. studenoga u Solinu uhitile talijanske vlasti; Rodna kuća budućeg „narodnog heroja“ koju su 25. svibnja 1942. demolirali Talijani; Bista Ante Savina-Manistre postavljena je 1962. u središtu Kaštel-Lukšića

Kako podatci bilježe Ante Savin-Manistra rođen je u Lukšiću u siromašnoj obitelji, pa je već nakon osnovne škole počeo nadničarenjem ili radom u tvornici uzdržavati brojnu obitelj. Komunistički usmjeren 1936. postao je član SKOJ-a, tj. Saveza komunističke omladine Jugoslavije, a dvije godine kasnije – 1938. i same Komunističke partije. Uz štrajkaške i prosvjedne aktivnosti osobito se zauzeo prilikom općinskih izbora u Banovini Hrvatskoj 1940. godine, kada je partija u općini Kaštel-Lukšić dobila 5 od 18 vijećnika!

Zemljovid Banovine Hrvatske u kojoj je na općinskim izborima 1940. dominantno pobijedila Hrvatska seljačka stranka (označeno zeleno), dok je Komunistička partija većinu ostvarila (označeno crveno) tek u pojedinim općinama srednje Dalmacije (Sinj, Trogir, općine na Hvaru i Visu) – u Kaštelima su vijećnici partije bili izabrani samo u Lukšiću; Uspješna partizanska diverzija 3./4. kolovoza 1941. na pruzi kroz Kaštela u kojoj je sudjelovao i Ante Savin-Manistra

Ante Savin u danima brzog poraza Kraljevine Jugoslavije u travnju 1941. nepokolebljivo nastavlja sa svojim aktivnostima: provaljuje u vojna skladišta i zajedno sa svojim suborcima otima oružje i municiju. Već u ljeto 1941. uništava telefonske linije i željezničku prugu na području Kaštela, dok je pritom početkom kolovoza stradao i vojni vlak. Nakon tih akcija imao je zadaću povesti Prvi kaštelanski odred s područja pod okupacijom Italije na teritorij ND Hrvatske, odnosno planinu Dinaru!

Partizani Ante Savin i Ante Jonjić na dinarskim vrhuncima 1942. ispod zastave sa srpom i čekićem te zvijezdom petokrakom – komunističkim/staljinističkim simbolima; Nekadašnji i današnji izgled spomen-ploče postavljene povodom pogibije „narodnog heroja“ na zidu vinograda polja Ključanice u Kaštel-Starom

Međutim, taj pohvat naposljetku nije uspio, pa su se kaštelanski partizani – uključujući i Savina – vratili kućama. Talijani su ga uspjeli uhititi, ali im je Kaštelanin ubrzo pobjegao i ponovno se dao u organizaciju partizanskih četa. Od veljače 1942. vodio je borbe na području Svilaje i Dinare, dok su talijanske vlasti ucijenile njegovu glavu za 50 000 lira. Naposljetku, vraćajući se iz akcije kod Divulja poginuo je 18. srpnja u talijanskoj zasjedi kod Starog. Talijani su Savinovo tijelo tri dana držali javno izloženo, vozili kroz Kaštela i uzvikivali: SAVIN E MORTE! E FINITA LA GUERRA! (Savin je mrtav! Svršio je rat!)

Izgled grobnice Ante Savina-Manistre (zadnja četvrtina 20. stoljeća) na kaštelanskom spomen-groblju „Boruče“ podignute povodom prijenosa njegovih posmrtnih ostataka krajem srpnja 1975. sa starog lukšićkog groblja

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com