Ove će se godine (26. listopada) navršiti 80 godina od oslobođenja Splita od prvog totalitarizma 20. stoljeća koji je zahvatio hrvatske krajeve, uključujući i Kaštela (nacističko-fašističkog). Međutim, isti datum na istom prostoru, označit će početak vladavine drugog totalitarnog vala (staljinističko-komunističkog) – i to u okviru obnovljene Jugoslavije. No, već godinu prije – u rujanskim danima 1943., Split s okolicom oslobodio se talijanske dvogodišnje okupacije, u čemu su svoju ulogu imala i Kaštela!
Primjerice, dva dana nakon što je u Italiji bio oboren Mussolinijev režim, borci Splitskog partizanskog odreda su na nekoliko mjesta porušili željezničku pruga između Kaštel-Starog i Labina, a 14. kolovoza između Kaštel-Kambelovca i Sv. Kaja. Kada je Italija konačno kapitulirala 8. rujna, narod predvođen komunistima počeo je 10. rujna razoružavati talijanske vojnike u Splitu, Solinu i Kaštelima te drugim mjestima. Time je talijanska vlast bila okončana, no za plijen jadranskih gradova borili su se ne samo partizani, nego i nacisti te vlasti ND Hrvatske.
Tako su na području Splita zavladali partizani, dok su iz zaleđa, preko Klisa do obale, nastojale prodrijeti osovinske snage. Razvile su se žestoke borbe, dok je u Kučinama osnovana partizanska Splitska brigada, kojom je zapovijedao Kaštelanin Josip Babin – Bepo, a u sastavu koje je bio i Kaštelanski bataljon. No, budući da partizani nisu uspjevali zauzeti Klis, a osovinske snage svakim danom jačale, u Kaštel-Lukšiću je 17. rujna održana sjednica pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju.
Na tom sastanku, održanom u Domu poštara, a kojem je nazočio i bliski Titov suradnik Ivo Lola Ribar, zaključeno je kako se Split neće moći još dugo držati u rukama partizana, koji bi se trebali povući, dok „iz Splita treba iznijeti sve što može koristiti vojsci“. Tada je u Kaštelima od zarobljenih tenkova bio formiran Tenkovski bataljon, a u Kambelovcu Komanda artiljerije IV. operativne zone. Naposljetku, 27. rujna njemačke i postrojbe NDH su prodrle u Split i Kaštela, u koje će se partizani vratiti tek krajem listopada 1944. godine.
Filmski prilog „Hrvatskog slikopisnog zavoda“ s prizorima Splita i okolice u rujnu 1943., nakon borbi koje su se između partizana i osovinskih snaga vodile za kontrolu dalmatinskih gradova (Kotora, Splita, Trogira, Šibenika, Zadra) – između 1941. i 1943. u sastavu Kraljevine Italije
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
