Ironijom „povijesne sudbine“ , dogodilo se da istog mjeseca u razmaku od manje od pola stoljeća područje Kaštela bude metom one iste vojske u osnivanju koje su nekadašnje generacije Kaštelanki i Kaštelana zdušno sudjelovale. Riječ je o Jugoslavenskoj narodnoj armiji, za koju se tijekom Domovinskog rata duhovito zaključilo kako nije niti „jugoslavenska“, niti „narodna“, a niti „armija“…
Ta je vojska svoje začetke imala u partizanskim (gerilskim) odredima stvaranima od 1941. pod vodstvom jugoslavenske komunističke partije, a koji su potkraj 1942. organizirani u „Narodnooslobodilačku vojsku i partizanske odrede Jugoslavije“. Razvijajući se brojčano i organizacijski te su jedinice početkom 1945. preimenovane u Jugoslavensku armiju, dok je cjeloviti naziv JNA uveden tek 1951. godine.
Partizani u hrvatskim primorskim krajevima su osobito ojačali ljudstvom i oružjem zahvaljujući kapitulaciji Italije početkom rujna 1943., pa je tako tada u Kučinama bila osnovana Splitska brigada s dva Splitska bataljona, Solinskim te Kaštelanskim bataljonom, dok je komandant bio Kaštelanin Josip Babin-Bepo. Također, 19. rujna u Kaštelima je od zarobljenih tenkova formiran Tenkovski bataljon, a u Kambelovcu Komanda artiljerije IV. operativne zone.
Međutim, 48 godina kasnije – tijekom raspada Jugoslavije – JNA se našla pod izrazitim velikosrpskim utjecajem, pa su tako i hrvatski krajevi postali žrtvom njenog divljanja, uključujući Kaštela. JRM je 17. – 23. rujna provodila prvu pomorsku blokadu hrvatske obale uz gađanje ciljeva u Kaštelanskom zaljevu, puškaralo se na Kozjaku i oko Divulja, JNA je 16. rujna izvršila neuspjeli desant u industrijskoj zoni Kaštel-Sućurca, a 20. rujna napadnuta je i Zračna luka Split-Kaštela.
JESTE LI ZNALI? – Kako se jedini spomenik podignut nekom kontraadmiralu JNA nalazi na Visu…
Kontradmiral JNA Vladimir Barović bio je krajem rujna 1991. imenovan zamjenikom zapovjednika Vojno-pomorske oblasti u Splitu. Dana 28. rujna na Visu je izvršio samoubojstvo zbog, kako se navodi, neslaganja s aktualnom politikom državnog i vojnog vrha SFR Jugoslavije.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
