Uz dalmatinske „lavove“ (glave heraldičkih leoparda) na grbu te pokrajine, zanimljivo je kako su i jednog Kaštelanina mnogi nazivali „dalmatinskim lavom“. Njegova bista danas stoji u rodnom Kaštel Kambelovcu, ali također i u dvorištu Doma hrvatskih hodočasnika u Rimu. Riječ je o prvom nadbiskupu obnovljene splitske odnosno Splitsko-makarske nadbiskupije, koji je u toj službi „naslijedio“ zadnjeg hrvatskog primasa – također nadbiskupa sa sjedištem u Splitu i također Kaštelanina – Lelija Cipika.
Svećenik i teolog Frane Franić rodio se u Kambelovcu 1912. godine, gdje je i započeo svoje obrazovanje, a nastavio u Splitu, Zagrebu te Rimu. Nakon povratka u domovinu obavljao je razne službe, a jedno vrijeme (1941.-1943.) je bio i kapelan u splitskom zatvoru Sv. Roka. Iako je pomagao tu zatvorenim komunistima i prenosio njihova pisma rodbini, u poslijeratno doba bio je izložen napadima komunističkih vlastodržaca jer se protivio učlanjivanju svećenika u „staleška“ udruženja koja je kontrolirao režim.
Franić je u to vrijeme već bio pomoćni splitsko-makarski biskup, a papin poziv na biskupsko ređenje dobio je na spomendan sv. Jeronima 1950. godine. Kao istaknuti teolog i splitsko-makarski biskup (od 1954.) sudjelovao je i u pripremi Drugog vatikanskog koncila pa je tako 60-ih godina bio član Pripravnoga teološkog povjerenstva, a zatim i Koncilskoga doktrinarnoga povjerenstva. Njegov doprinos radu koncila osobito se očitovao pri sastavljanju dviju važnih konstitucija: „Lumen Gentium“ i „Dei Verbum“.
Međutim, najviše će ostati upamćen po beskompromisnom zalaganju za vraćanje statusa metropolije splitskoj Crkvi, odnosno uspostavi Splitsko-makarske nadbiskupije 1969. godine. Naime, 1961. započela je osmogodišnja borba između Zadra i Splita za metropolitansku čast dalmatinskih biskupija, od Paga do Kotora. Kaštelanin je naposljetku u ključnom trenutku pred papu položio svoj biskupski prsni križ rekavši Pavlu VI. kako se u Split bez časti nadbiskupa neće vratiti. Bila je to još jedna pobjeda „dalmatinskog lava“!
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. Članke historiografske odnosno heraldičke tematike objavljuje u časopisima „Pleter“, „Gordogan“, „Grb i zastava“ te web portalima.
