Početna Kaštela Što je Milošević 1999. pisao o Kaštelima?

Što je Milošević 1999. pisao o Kaštelima?

753
UDIO

Kada je riječ o povijesti Kaštela, zanimljiva i bogata prošlost kraja podno Trećanice, Opora i Kozjaka potaknula je mnoge da joj daju svoj doprinos pa tako i nažalost nedavno preminulog hrvatskog povjesničara umjetnosti i arheologa Antu Miloševića. Ovaj rođeni Sinjanin bio je ravnatelj Muzeja Cetinske krajine, a potom i splitskog Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u dva navrata: 1994.-2005. te 2013.-2018., što je bila služba koja je u značajnoj mjeri usmjerila njegov znanstveni rad.

Povjesničar umjetnosti i arheolog Ante Milošević (5. ožujka, 1953.- 24. srpnja, 2025.) i neki od njegovih radova nastalih u okviru dugogodišnje istraživačke i muzejske djelatnosti, a koji tematiziraju starohrvatsko doba: „Iznimnim istraživačkim nervom i pronicljivim uvidom u problematiku tema koje su ga zaokupljale konstantno je preispitivao ustaljene poglede te redovito pomicao granice znanstvenih spoznaja…“

Pritom je nezaobilazan njegov doprinos velikoj međunarodnoj izložbi „Hrvati i Karolinzi“ 2000. godine, koja je bila dio međunarodnog projekta „Karlo Veliki – stvaranje Europe“, kao i istraživanju te promociji hrvatske ranosrednjovjekovne baštine. Upravo s tom zadaćom našao se u Bijaćima u okviru održavanja tradicionalne manifestacije „Sačuvajmo Bijaće u 21. stoljeću!”, a tamošnjoj crkvi Sv. Marte posvetio je i znanstveni rad „Prva ranosrednjovjekovna skulptura iz crkve Sv. Marte u Bijaćima“.

Starohrvatski ulomci pluteja s križem iz crkve Sv. Marte te ulomci ukrašeni višeprutim pletenicama iz iste crkve, a koji danas nedostaju (Ante Milošević: „Prva ranosrednjovjekovna skulptura iz crkve Sv. Marte u Bijaćima“, 1999.)

Ante Milošević u toj studiji iz 1999. godine raspravlja o skupini srednjovjekovnih klesanih reljefa otkrivenih među ostatcima crkve Sv. Marte na arheološkom lokalitetu Bijaći, otkopanih početkom 20. stoljeća te krajem 70-tih godina prošloga stoljeća. Iako su različite pretpostavke niza istraživača te nalaze datirale u rasponu od 6. pa do 12. stoljeća, Milošević na temelju opširne usporedbe zaključuje kako je riječ o ranosrednjovjekovnim skulpturama s kraja 8. ili samog početka 9. stoljeća.

Zapisi prvih spomena hrvatskog imena u cijeloj Europi nastalih u Kaštelanskom polju. Tako je na dvoru u Bijaćima 852. izdana povelja kneza Trpimira u kojoj se spominje „REGNUM CROATORUM“, dok čitanje zapisa na arhitravu pronađenom među ostatcima bijaćke crkve Sv. Marte – prema A. Miloševiću – također upućuje na hrvatski etnik (Chr]OATORV(m)), a datira se krajem 8. ili početkom 9. stoljeća.

U okviru rada ističe važan fragment, točnije ulomak ukrašenog arhitrava s ostatcima natpisa: CAIUP…, u dva reda uz desni odlomljeni rub fragmenta u gornjem ornamentalnom te: …OATORV. ET… u donjem natpisnom pojasu. Dopunjuje ga na sljedeći način: CAIUP[anus (-ano?)… i [. .. Chr]OATORV(m) ET… te datira krajem 8. ili samim početkom 9. st. Kako zaključuje, riječ je o najstarijem do sada poznatom spomeniku na kojemu je zabilježen hrvatski etnik – Chr]OATORV(m), kao i institut župana u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj – IUP[anus. Početna slova – CA bi pak bila ostatak županova imena!

Ante Milošević o reljefu koji prikazuje sukob slavenskih božanstava Peruna i Velesa uzidanom u pročelje župne crkve u Žrnovnici

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com