Kada je riječ o povijesti Kaštela, zanimljiva i bogata prošlost kraja podno Trećanice, Opora i Kozjaka potaknula je mnoge da joj daju svoj doprinos pa tako i nažalost nedavno preminulog hrvatskog povjesničara umjetnosti i arheologa Antu Miloševića. Ovaj rođeni Sinjanin bio je ravnatelj Muzeja Cetinske krajine, a potom i splitskog Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u dva navrata: 1994.-2005. te 2013.-2018., što je bila služba koja je u značajnoj mjeri usmjerila njegov znanstveni rad.

Pritom je nezaobilazan njegov doprinos velikoj međunarodnoj izložbi „Hrvati i Karolinzi“ 2000. godine, koja je bila dio međunarodnog projekta „Karlo Veliki – stvaranje Europe“, kao i istraživanju te promociji hrvatske ranosrednjovjekovne baštine. Upravo s tom zadaćom našao se u Bijaćima u okviru održavanja tradicionalne manifestacije „Sačuvajmo Bijaće u 21. stoljeću!”, a tamošnjoj crkvi Sv. Marte posvetio je i znanstveni rad „Prva ranosrednjovjekovna skulptura iz crkve Sv. Marte u Bijaćima“.

Ante Milošević u toj studiji iz 1999. godine raspravlja o skupini srednjovjekovnih klesanih reljefa otkrivenih među ostatcima crkve Sv. Marte na arheološkom lokalitetu Bijaći, otkopanih početkom 20. stoljeća te krajem 70-tih godina prošloga stoljeća. Iako su različite pretpostavke niza istraživača te nalaze datirale u rasponu od 6. pa do 12. stoljeća, Milošević na temelju opširne usporedbe zaključuje kako je riječ o ranosrednjovjekovnim skulpturama s kraja 8. ili samog početka 9. stoljeća.

U okviru rada ističe važan fragment, točnije ulomak ukrašenog arhitrava s ostatcima natpisa: CA… IUP…, u dva reda uz desni odlomljeni rub fragmenta u gornjem ornamentalnom te: …OATORV. ET… u donjem natpisnom pojasu. Dopunjuje ga na sljedeći način: CA… IUP[anus (-ano?)… i [. .. Chr]OATORV(m) ET… te datira krajem 8. ili samim početkom 9. st. Kako zaključuje, riječ je o najstarijem do sada poznatom spomeniku na kojemu je zabilježen hrvatski etnik – Chr]OATORV(m), kao i institut župana u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj – IUP[anus. Početna slova – CA bi pak bila ostatak županova imena!
Ante Milošević o reljefu koji prikazuje sukob slavenskih božanstava Peruna i Velesa uzidanom u pročelje župne crkve u Žrnovnici
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com












