Jedno od kontroverznijih (ali i nedovoljno neistraženih!) pitanja lokalne povijesti Kaštela 20. stoljeća predstavlja ime i sudbina jednog uglednog žitelja Novoga – Vladimira Stude (1884.-1943.). Naime, iako je od zagonetne smrti osobe tako istaknute u kaštelanskom društvu međuratnog perioda prošlo više od 80 godina, tom pitanju do sada nije posvećena niti jedna znanstvena studija ili poglavlje. Jedini tragovi istraživanja Studine sudbine još uvijek ostaju povremeni novinski članci i zabilježena svjedočenja.

Primjerice, u jednom dokumentu iz 2021. godine navodi se kako je Vladimir Stude bio „osvjedočeni vjernik, hrvatski domoljub i gospodarstvenik“ i stoga „u rujnu 1943. godine, nakon kapitulacije fašističke Italije, mučki ubijen od partizanskih egzekutora i bačen u Kevinu jamu a cijela obitelj je tijekom komunističke vladavine šikanirana i progonjena.“ (Udruga „Biblijski vrt“, Kaštel-Novi). S druge strane, na svjedočanstva iznesena u javnosti o razlozima njegove likvidacije odgovorila je i UABA Kaštela.

Tako se u članku navedene udruge objavljenom 31. kolovoza 2015. ističe kako je Vladimir Stude zapravo bio suradnik tadašnjih talijanskih fašističkih vlasti, kao i da su „doušnici iz njegovog kruga odgovorni za odavanje lokacija koje su dovele do stradanja antifašističkih aktivista i boraca“. UABA Kaštela u konačnici odbacuje tvrdnje Filomene Ratković (tj. kćeri V. Stude) nazivajući ih „lažnim svjedočanstvom“ („Lažno ‘svjedočanstvo’ o Kevinoj jami“, 2015.). No, zanimljivo je kako dolazi do Studinog stradanja!

Kako ističu gospođa Ratković i Studin unuk Radovan Slade Šilović, partizani su ubrzo nakon kapitulacije Italije (8. rujna) pohodili kuću Studinih u Novom (15. rujna) i ponašali se izuzetno srdačno, odnosno nisu iskazivali nikakvo neprijateljstvo prema Vladimiru Studi i njegovoj obitelji, što bi svakako bio slučaj da je on doista bio odgovaran za stradanje partizanskih boraca. Naprotiv, Studu partizani naprasno odvode iz doma tek 25. rujna (pod izgovorom traženja prevoditelja za talijanski jezik) u pravcu Kevine jame i od tada mu se gubi svaki trag!
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin), programski suradnik Matice hrvatskih iseljenika – podružnica Split te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com












