Nedavno su i Kaštela obilježila dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – 23. kolovoza, kojeg je EU parlament 2. travnja 2009. Rezolucijom o europskoj savjesti i totalitarizmu proglasio danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacionalsocijalizma. Tako je početkom 21. stoljeća ista počast odana svima koji su stradali kao (stvarni ili „potencijalni“) protivnici dvaju istaknutih oblika totalitarnih poredaka prošloga stoljeća. Simbolično mjesto tog obilježavanja bila je Kevina jama.
Uz tu kršku jamu u neposrednom zaleđu Kaštela, zaseoku Kevo sela Radošića u današnjoj općini Lećevica (do 1997. dio općine Kaštelanska Zagora), spomen na žrtve jednoga od dva spomenuta totalitarizma – točnije staljinizma Titova doba – obilježavao se još od raspada SFR Jugoslavije 1990./1991. godine. Tako je, poput zloglasne jame Jazovke na sjeveru, Kevina jama u središnjim dijelu Dalmacije tijekom posljednjih desetljeća postala simbol onih zločina s „druge strane medalje“.
Naime, dok se u poratnom razdoblju na području Kaštela slobodno i kontinuirano odavala počast stradalima tijekom prvog perioda totalitarizama 20. stoljeća – onog fašističko/nacističkog (uključujući i ustaški poredak ND Hrvatske), žrtve onog drugog – staljinističkog totalitarizma kojeg je predvodio Tito, oblikovanog kroz partizansko osvajanje vlasti u godinama II. svjetskog rata, ostale su nažalost prešućene, ali ne i zaboravljene! Obnova demokratskog sustava 1990-ih godina dala je i njima pravo glasa.
Ne treba gubiti iz vida kako (bez obzira na njihov broj!) svaka žrtva svih nabrojanih totalitarnih poredaka ima svoje dostojanstvo, kao ni to da jedna žrtva ne može opravdavati drugu – što se često zaboravlja. Dakle, Bleiburg se ne može opravdavati Jasenovcem, niti Jasenovac žrtvama u Sibinju/Vrbi/Senju. Zločin svakog totalitarizma (bez obzira na predznak) je uvijek zločin, a toga – ako želimo demokratsko društvo – treba biti svjestan. Sudbine žrtve fašizma Ante Savina Manistre iz Lukšića, žrtve staljinizma fra Žarka Careva iz Gomilice ili fra Bernardina Sokola iz Sućurca o tome svjedoče podjednako!
Video-isječak komemoracije održane kraj Kevine jame 21. travnja 2025. godine – mjesta partizanske likvidacije brojnih Kaštelana, uključujući i Vladimira Studu (1884.-1943.) iz Novog
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
