Nedavne vijesti o „pronalasku“ osobite vrste kukca iz porodice osa – orijentalnog stršljena u kamenolomu Kaštel-Sućurca, podsjetile su nas na sve što priroda naoko skriva, a svakodnevno se odvija pred našim očima. Ovaj stršljen specifične crvenkasto-žućkaste boje prilikom uboda – koji može biti opasan za djecu i osobe sklone alergijskoj reakciji – ubrizgava veću količinu otrova od europskog stršljena. U Dalmaciju nam je pristigao sa sjevera Italije, dok je nakon Kaštela svio gnijezda i na splitskim Brdima.
No, prije nešto više od stotinjak godina (oko 1912.) Kaštel-Sućurac je bio mjesto još jednog otkrića –bezopasnog, ali zanimljivog kukca iz skupine kornjaša. Ta je životinjica tada dobila ime Torneuma karamani, prema prezimenu osobe koja ga je prva otkrila i klasificirala – Eduardu Karamanu iz Splita. Osim ove vrste endemskog potkornjaka iz Kaštela, Karaman je na području planina Svilaje i Dinare otkrio još jednog endemskog kukca – Otiorrhynchus karamani.
Čak dvadesetak novih vrsta nazvano je prezimenom ovog splitskog entomologa i liječnika rođenog u gradu pod Marjanom na samom kraju 1849., a preminulog početkom 1923. godine. Njegovo zanimanje za kukce pojavilo se nakon studija medicine u Pragu, Beču i Grazu. Marljivo ih je prikupljao, osobito nakon ranog umirovljenja, ali i rado razmjenjivao. Tako se Karamanovi kukci nalaze i u zbirkama drugih europskih entolomoga. Jednako tako, u njegovoj zbirci – koja broji približno 8 350 vrsta, a čak 2 300 iz Dalmacije – nalaze se i razmjenjeni primjerci iz cijele Europe!
Ovaj hrvatski entomolog je surađivao i s nizom onovremenih stručnjaka (V. Apfelbeck, J. Schilsky, L. Ganglbauer, E. Reitter, F. Rambousek, J. Roubal, G. Müller), dok je svoju značajnu zbirku, prepoznatu i u europskim okvirima, oporukom ostavio Prirodoslovnomu muzeju u Splitu. Karaman nije dočekao njegovo otvaranje (muzej je bio osnovan godinu nakon Karamanove smrti), ali mu se ta muzejska ustanova odužila prije jednog desetljeća – otvaranjem izložbe 2014. godine pod naslovom: „90 godina Zbirke kornjaša dr. Eduarda Karamana u Prirodoslovnom muzeju u Splitu.“
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
