Početna Kaštela U čemu su Kaštela (zamalo) prva?

U čemu su Kaštela (zamalo) prva?

943
UDIO

Nije čudno što je kaštelanski kraj, naseljen od davnih vremena i izložen različitim kulturnim utjecajima, kroz povijest dao niz pojedinaca koji su svojim postignućima zavrijedili prvenstvo u dalmatinskim te hrvatskim okvirima, pa i šire… Neke druge su pak Kaštela inspirirala da u njenim njedrima pronađu blago za svoja jedinstvena djela i otkrića*. Moglo bi se reći kako su to biseri u niski zvanoj Hrvatska, sjaj kojih budi ponos na kaštelansku prošlost, ali i nadu za budućnost!

Naslovnica 18. broja „Zore“ prvog dalmatinskog pedagoškog časopisa, koji je izlazio od 1884. do 1889. godine u Zadru, a pokrenuo ga je Vicko Danilo iz Starog; Naslovnica prvog farmaceutskoga udžbenika na hrvatskom jeziku, kojeg je Kaštelanin Ante Katalinić, također u Zadru, objavio 1916. godine

Neki od njih su bili ljudi od pera i znanstvenici, poput Antuna Karla Bakotića iz Kaštel-Gomilice (1831. – 1887.), fizičara i pedagoga koji je među prvima u Hrvatskoj počeo objavljivati prirodoznanstvene knjige na hrvatskom jeziku – „Pojavi iz prirode za pouku prostoga naroda“ iz 1862. Pedagoškim radom se bavio i Vicko Danilo iz Starog, koji je 1884. pokrenuo prvi pedagoški časopis u Dalmaciji – polumjesečnik „Zora“. Iz susjednog Novog je ljekarnik Ante Katalinić – autor prvog farmaceutskoga udžbenika na hrvatskom – „Farmaceutske početnice za farmaceutske aspirante, 1“.

Udaljenost između Dovera i Calaisa prvi je 1875. godine preplivao Britanac Matthew Webb; Veljko Rogošić iz Kaštela je isti podvig ponovio 2004. i tako postao prvi Hrvat koji je „pokorio“ La Manche

Drugi su bili pjesnici, kao Ignacije Antun Bakotić, također iz Gomilice, koji je nakon propasti Mletačke Republike kao prvi izaslanik iz Dalmacije putovao u Karlovac da izrazi želje svojih zemljaka „za jedinstvo Dalmacije s Hrvatskom“. Na sportskom polju se istaknuo „morski čovik“ iz Lukšića – Veljko Rogošić, koji je 1971. preplivao prvi maraton na Jadranu (Supetar-Split) i bio prvi hrvatski plivač koji je preplivao La Manche.

Prva hrvatska ljubavna priča – o Miljenku i Dobrili iz Kaštela, inspirirala je, osim prvog dalmatinskog povijesnog romana i druga istoimena djela: operu (1952.), strip (1968.), scenarij za povijesno-ljubavni film, glazbene šlagere…itd.; Grbovi Miljenkove obitelji Rušinić (Rosani) i Dobriline Vitturi (Muzej grada Kaštela)

Iz susjednog Splita bio je Dominik Gianuizzi, župnik Lukšića i tajnik kaštelanskog poljodjelskog društva (akademije), koji je 1792. u Veneciji objavio djelo „Nauk poljskoga težanja“ – prvi poljodjelski priručnik na hrvatskom jeziku, što je označilo početak stvaranja hrvatskoga poljodjelskog nazivlja. Naposljetku, svevremena ljubavna priča o Miljenku i Dobrili iz Lukšića inspirirala je Trogiranina Marka Kažotića da 1833. objavi djelo „Milienco e Dobrilla“ – prvi povijesni roman u Dalmaciji.


*JESTE LI ZNALI? – Kako je u Kaštelima pronađen jedan od prvih hrvatskih endema…

Početkom 20. stoljeća u Sućurcu je otkriven, a 1912. godine opisan endemski kukac – Torneuma karamani!

Izgled srodnih kukaca iz roda Torneuma, otkrivenih na otoku Madeiri u Portugalu; Entomolog i liječnik iz Splita Eduard (Edi) Karaman (1849. – 1923.) je u Kaštel-Sućurcu, zajedno sa svojim suradnicima, otkrio specifičnog kukca iz skupine kornjaša koji je po njemu dobio ime – Torneuma karamani, dok je na području planina Svilaje i Dinare otkrio endemskog kukca Otiorrhynchus karamani. Čak dvadesetak novih vrsta nazvano je njegovim prezimenom!

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.