Nije čudno što je kaštelanski kraj, naseljen od davnih vremena i izložen različitim kulturnim utjecajima, kroz povijest dao niz pojedinaca koji su svojim postignućima zavrijedili prvenstvo u dalmatinskim te hrvatskim okvirima, pa i šire… Neke druge su pak Kaštela inspirirala da u njenim njedrima pronađu blago za svoja jedinstvena djela i otkrića*. Moglo bi se reći kako su to biseri u niski zvanoj Hrvatska, sjaj kojih budi ponos na kaštelansku prošlost, ali i nadu za budućnost!
Neki od njih su bili ljudi od pera i znanstvenici, poput Antuna Karla Bakotića iz Kaštel-Gomilice (1831. – 1887.), fizičara i pedagoga koji je među prvima u Hrvatskoj počeo objavljivati prirodoznanstvene knjige na hrvatskom jeziku – „Pojavi iz prirode za pouku prostoga naroda“ iz 1862. Pedagoškim radom se bavio i Vicko Danilo iz Starog, koji je 1884. pokrenuo prvi pedagoški časopis u Dalmaciji – polumjesečnik „Zora“. Iz susjednog Novog je ljekarnik Ante Katalinić – autor prvog farmaceutskoga udžbenika na hrvatskom – „Farmaceutske početnice za farmaceutske aspirante, 1“.
Drugi su bili pjesnici, kao Ignacije Antun Bakotić, također iz Gomilice, koji je nakon propasti Mletačke Republike kao prvi izaslanik iz Dalmacije putovao u Karlovac da izrazi želje svojih zemljaka „za jedinstvo Dalmacije s Hrvatskom“. Na sportskom polju se istaknuo „morski čovik“ iz Lukšića – Veljko Rogošić, koji je 1971. preplivao prvi maraton na Jadranu (Supetar-Split) i bio prvi hrvatski plivač koji je preplivao La Manche.
Iz susjednog Splita bio je Dominik Gianuizzi, župnik Lukšića i tajnik kaštelanskog poljodjelskog društva (akademije), koji je 1792. u Veneciji objavio djelo „Nauk poljskoga težanja“ – prvi poljodjelski priručnik na hrvatskom jeziku, što je označilo početak stvaranja hrvatskoga poljodjelskog nazivlja. Naposljetku, svevremena ljubavna priča o Miljenku i Dobrili iz Lukšića inspirirala je Trogiranina Marka Kažotića da 1833. objavi djelo „Milienco e Dobrilla“ – prvi povijesni roman u Dalmaciji.
*JESTE LI ZNALI? – Kako je u Kaštelima pronađen jedan od prvih hrvatskih endema…
Početkom 20. stoljeća u Sućurcu je otkriven, a 1912. godine opisan endemski kukac – Torneuma karamani!
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
