ZAGREB – Ukupan iznos domaćeg i inozemnog financijskog duga djelatnosti građevinarstva i poslovanja nekretninama krajem rujna prošle godine iznosio je oko 124 milijarde kuna, govore podaci HNB-a. No, poručuju iz HNB-a, od tog iznosa svega 20,4 milijarde kuna otpada na kredite prema domaćem bankarskom sektoru, ti su krediti dobro pokriveni ispravcima vrijednosti i kolateralima, te ne ugrožavaju stabilnost domaćeg bankarskog sustava, piše Novi list.
– Ukupan iznos domaćeg i inozemnog financijskog duga djelatnosti građevinarstva i poslovanja nekretninama, prema podacima kojima raspolažemo temeljem monetarne statistike i statistike vanjskog duga, bio je i nešto je veći nego što je g. Lalovac primijetio te je krajem rujna 2013. iznosio oko 124 milijarde kuna. Pritom valja imati na umu da ovaj iznos uključuje i dug poduzeća u stranom vlasništvu osnovanih u RH s namjerom stjecanja rezidencijalnih nekretnina za potrebe nerezidentnih fizičkih osoba (podatke o tom dugu nije moguće izdvojiti iz postojeće statistike). Međutim, poduzeća iz navedenih djelatnosti glavninu potreba za financiranjem zadovoljavala su izravno u inozemstvu. Tako od navedenih 124 milijarde kuna duga, na bruto dug djelatnosti visokogradnje i poslovanja s nekretninama prema domaćim bankama otpada tek manji dio: koncem 2013. spomenuta su poduzeća domaćim bankama bila dužna 20,4 milijarde kuna, ne računajući 12,9 milijardi kuna duga niskogradnje za gradnju cesta i autocesta, pojašnjavaju u HNB-u.
– Hrvatska narodna banka je provođenjem mjera nadzora banaka osigurala da banke prepoznaju rizik poslovanja s poduzećima iz djelatnosti građevinarstva i poslovanja nekretninama te da ga pokriju odgovarajućim ispravcima vrijednosti.
Kada se iznos bruto izloženosti građevini i upravljanju nekretninama (bez cestogradnje) umanji izdvojenim ispravcima vrijednosti za prepoznate rizike u iznosu od 4,5 milijardi kuna, neto izloženost prema te dvije djelatnosti iznosi 16 milijardi kuna, odnosno oko jedne četvrtine kapitala banaka. Kako su rizici u tim djelatnostima dobro prepoznati, jer je stopa neprihodujućih kredita (NPK) u djelatnosti visokogradnje krajem 2013. dostigla 62 posto, naše je viđenje da neće doći do njezinog daljnjeg dinamičnog rasta.
Prepoznati NPK dobro su pokriveni ispravcima vrijednosti, u iznosu od 41 posto, a rezidualni su iznosi potraživanja banaka razmjerno dobro osigurani kolateralima. Iako je moguće da će taj portfelj i dalje predstavljati opterećenje za profitabilnost banaka, on ne može predstavljati rizik za kapitaliziranost, a time i stabilnost bankarskog sustava, zaključuju u Hrvatskoj narodnoj banci.
IZVOR: Novi List
