Početna Nekategorizirano Oštrije sankcije protiv Rusije najteže će pogoditi banke

Oštrije sankcije protiv Rusije najteže će pogoditi banke

592
UDIO
 
MOSKVA –  Ministarstvo financija SAD-a uključilo je u listu sankcija najveće ruske kompanije, uključujući i glavnu instituciju razvoja VEB (Vnešekonombank), veliku naftnoplinsku kompaniju Rosneft i nekoliko obrambeno-industrijskih poduzeća. Prema mišljenju stručnjaka, to su najrigoroznije sankcije koje su uvedene protiv suvremene Rusije. Osim Rosnefta i VEB-a, na listu je dospio i Novatek, najveća privatna kompanija za eksploataciju plina u Rusiji te državni Gazprombank. Te kompanije neće moći dobivati sredstva američkih investitora i kreditora dulje od tri mjeseca. Pritom vlasništvo tih kompanija neće biti blokirano, a američkim igračina nije zabranjeno raditi s njima, piše Ruski vjesnik.
 
”Novi paket sankcija SAD-a ruskim kompanijama i fizičkim licima značajno je osjetljiviji u odnosu na prijašnja dva. Na listu su dospjele jako velike kompanije s državnim participiranjem”, govori Vasilij Uharskij, analitičar za makroekonomiju UFS IC. Prema njegovim riječima, nove sankcije Rosneftu, Novateku, VEB-u i Gazprombanci pozdrazumijevaju da će biti lišene pristupa na tržište pozajmljenog kapitala u SAD-u. A što se tiče poduzeća obrambenog kompleksa, radi se o potpunoj obustavi međusobne suradnje i zamrzavanja računa tih kompanija u američkim bankama. Uključujući Almaz-Antej, Kalašnjikov, tvornicu Ižmaš itd., te važne industrijske igrače kao što su Konstruktorski biro za uređaje i NPO strojogradnja”.
 
Rosneft je kompanija koja je od novih članova sankcijske liste najbolje integrirana u ekonomiju SAD-a. Konkretno, njezin glavni partner je američka kompanija ExxonMobil. Kompanije zajedno realiziraju projekte za vađenje nafte na šelfu na Dalekom istoku. Čak štoviše, ruska kompanija želi kupiti pododjel Morgan Stanley.
 
”Rosneft ima zalihu financijskih sredstava u iznosu od 20 milijardi dolara, ali to nije uopće puno za takav tip velike kompanije. Zbog toga će se kompanija najvjerojatnije naći u teškoj situaciji, a to će prije svega utjecati na vrijednost njezinih dionica i vrijednost fundiranja”, ističe Veniamin Vutjanov, docent na Katedri za državno reguliranje ekonomije pri Ruskoj akademiji znanosti. Prema njegovim podacima, trenutno se vode pregovori pravnika Rosnefta i ExxonMobila kako da se riješe pitanja financiranja zajedničkih projekata.
 
Grigorij Birg, analitičar Investkafe, smatra da ExxonMobil ne može dodatno financirati zajedničke projekte s Rosneftom, te povećati u njima udio ili kupiti udio u novim kćer-kompanijama. U slučaju Novateka, govore stručnjaci, izravni efekt sankcija sastoji se u tome što američke kompanije ne mogu financirati samu kompaniju ili projekt Jamal SPG. Nakon otvoranja Moskovske burze vrijednost dionica Rosnefta je pala odmah za 5,4%, a dionice Novateka pojeftinile su za 8,87%. Pritom je osnovni indeks burze RTS-a pao za 4,7%.
 
Puno ozbiljnije sankcije mogu utjecati na bankarsku sferu. 
 
”Udio dobivenih sredstava s otvorenih tržišta kod VEB-a iznosi oko 60%, a ostalih 40% dolazi od državnih sredstava”, govori Vasilij Uharskij. 
 
Od tog udjela banka od američkog i europskog tržišta dobiva 80% sredstava, a samo 20% od Kine i drugih država. Pritom američki novci su već više od 10 godina osnova za dugotrajne resurse banke.
 
Štoviše, američke sankcije će direktno utjecati na mogućnost dobivanja sredstava preko obveznih zajmova. 
 
”Novčane obligacije kod VEB-a iznose 10-12% od sume obveznica, kod Gazprombanka – 7%. Sankcije neće utjecati na njihovu operativnu stabilnost, ali će te sankcije stvoriti veliku neodređenost za sve ruske igrače”, objašnjava Aleksandar Abromov, vođeći znanstveni suradnik u Centru za analizu financijskog sistema pri Ruskoj akademiji znanosti.
 
Europske države zasad nisu krenule putem SAD-a, niti ozbiljno uvode sankcije. Ipak Europsko vijeće naredilo je Europskoj investicijskoj banci i Europskoj banci za obnovu i razvoj zaustaviti potpisivanje novih operacija za Rusiju. U 2013. financiranje projekata od strane Europske banke za obnovu i razvoj iznosilo je oko 2,46 milijarde dolara, a od strane Europske investicijske banke – 1,4 milijardu dolara. Ta sredstva bila su uglavnom usmjerena na realizaciju velikih investicijskih projekata.
 
Međutim, ruske vlasti zasad nisu sklone dizati dramu oko čitave situacije. Kako je izjavio Vladimir Putin, nakon završetka summita BRICS-a, sankcije Rusije idu na štetu samim američkim kompanijama. 
 
”Mislim da mjere, koje poduzima administracija SAD-a, proturječe nacionalnim interesima samog SAD-a. Velike kompanije žele raditi u Rusiji, no one će, sudarajući se s određenim ograničenjima, gubiti svoju konkurentnost u odnosu na druge energetske svjetske kompanije”, rekao je. 
 
IZVOR: seebiz.eu