Početna Kaštela Kada su Kaštela zbog studeni mimoišli Turci, a na plus 42°C „opsjedali“...

Kada su Kaštela zbog studeni mimoišli Turci, a na plus 42°C „opsjedali“ turisti?

1421
UDIO

Pod dojmom ovogodišnjih toplinskih udara teško je zamisliti kako su relativno nedavno u Dalmaciji vladale znatno niže temperature, u tolikoj mjeri da se tijekom prve polovice 14. st. govori o početku „malog ledenog doba“, a sredinom 19. stoljeća o kraju trenda tog zahladnjenja. Riječ je o periodu značajnog pada prosječne temperature na sjevernoj polutci kojeg su označavale i ekstremne vremenske pojave poput studeni, obilnih kiša i dugotrajnih sušnih razdoblja.

„Veljača“ – iluminacija srednjovjekovnog kalendara („Très Riches Heures du Duc de Berry, 1412.–1416.); Poljski radovi tijekom mjeseca studenog i veljače (minijature Hrvojevog misala, 1403. – 1404.)

Povjesničar K. Kužić ističe da je ranonovovjekovno područje Kaštela bilo „strahovito osjetljivo na sve meteorološke nepogode koje su oštećivale temeljne kulture: vinovu lozu, masline i smokve“. Tako je tijekom siječnja 1549. zabilježeno smrzavanje ušiju, noseva i prstiju, zaleđivanje vina te stradavanje maslina i smokava. No, klimatskim neprilikama uskoro se pridružila i osmanlijska opasnost. Zanimljivo, sreća u nesreći je bilo to što je zahladnjenje početkom 16. st. zapravo spasilo Kaštela od Turaka!

„Smrznuta Temza“ s ugođajem zaleđenog Londona; djelo Abrahama Hondiusa iz 1677. godine

Naime, kada su se u veljači 1501. u blizini Sinja okupile Osmanlije (2 000 konjanika), u planu im je bilo prodrijeti upravo na područje između Trogira i Splita. No, uslijed dugotrajne studeni i velikih nanosa snijega u Sinju i na prijevojima u zaleđu Kaštela (oko Klisa i Labina), Turci su se vratili na toplo i sigurno – u Bosnu. Teško je zamisliti što bi ovaj upad značio za sudbinu novonastalih Kaštela, budući su se kaštelanske obrambene utvrde tada tek počele graditi.

Prikaz oslobađanja kliške tvrđave od Osmanlija, ožujak 1648. godiine: Šibenčanin Frane Divnić je tada zapisao kako su zbog niskih temperatura svakodnevno umirali ne samo vojnici, nego ugibali i konji – od početka zime 1647. sve do ožujka 1648. u srednjoj Dalmaciji vladala je velika hladnoća („Zabilježbe o „malom lednom dobu“ i njegovim posljedicama u hrvatskim krajevima“: K. Kužić, 1999.)

Također, kada su domaći ratnici, između ostalih i Kaštelani, pod vodstvom Mlečanina providura Leonarda Foscola 1648., konačno oslobodili Klis od Turaka, upravo su snijeg i zimske niske temperature (kada je opsada tvrđave započela) spriječile slanje osmanlijskih pojačanja preko planinskih prijevoja Dinare i Kamešnice.


JESTE LI ZNALI? – Kako je na širem splitskom području najviša temperatura do sada izmjerena u Kaštelima…

Prema podatcima DHMZ-a u Kaštel-Štafiliću je 2. kolovoza 2017. izmjerena najviša temperatura u srednjoj Dalmaciji (i peta najviša temperatura u Hrvatskoj uopće od početka mjerenja) od 42,2 °C, dok je iste godine zabilježena i najbolja kaštelanska turistička sezona u prethodna tri desetljeća!

Prvih deset najviših izmjerenih temperatura zraka u Hrvatskoj od kad postoje mjerenja (izvor: Državni hidrometeorološki zavod)

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.