Početna Kaštela Od kaštelanskih političkih razdora do ubojstava!

Od kaštelanskih političkih razdora do ubojstava!

769
UDIO

Politički život Kaštela – po veličini drugog grada Splitsko-dalmatinske županije – imao je, a i danas ima, svoje karakteristike, osobite za lokalnu zajednicu na koju se odnosi. Jučerašnji izbori za članove vijeća kaštelanskih mjesnih odbora prilika je za podsjetiti se kako je to bilo nekada, kada je glasačko pravo bilo ograničeno ne samo punoljetnošću, nego i imovinskim cenzusom te spolom…

Duh socijalističke revolucije u ruhu seoske tradicije – skupina seljanki okupljenih pod komunističkim parolama na splitskoj Pjaci (današnjem Narodnom trgu) u doba kada su i žene u Hrvatskoj ostvarile glasačko pravo; Izbori za Ustavotvornu skupštinu Demokratske Federativne Jugoslavije održani 11. studenog 1945.

Tako su primjerice žene pravo glasa u Hrvatskoj dobile tek 1945., a krajem 19. st. glasovati su mogli samo punoljetni imućni muškarci (oko 2 % stanovništva). Međutim, unatoč danas jako proširenom pravu glasa, svjedoci smo kako je izlaznost na izborima sve niža, što znači da suvremene „Hrvatice i Hrvati“ (kao politički narod) i nisu toliko zainteresirani za sudjelovanje u kreiranju politike, osobito na lokalnoj razini.

Kontinuirani pad izlaznosti na izborima na Sabor Republike Hrvatske od 2000. godine (76 %) do 2020. godine (46 %); Na prvim lokalnim izborima u gradu Kaštelima 1993. izlaznost je bila oko 60 %, da bi se nakon tri desetljeća gotovo prepolovila (izlaznost na lokalnim izborima održanim u Kaštelima 16. svibnja 2021. iznosila je nešto više od 32 %) – prikaz prošlogodišnje izlaznosti na pojedinim biračkim mjestima do 16:30 h

No, prije stotinu i više godina (kako ističu M. Domazet i M. Vuletin) političke strasti u Donjim Kaštelima su bile toliko uzavrele da su prema liniji podjele na pristaše Narodne stranke i Čiste stranke prava bile utemeljene po dvije organizacije Hrvatskog sokola, dvije štedionice, dvije gospodarske zadruge, dvije mlinice za pšenicu… Ta je podvojenost potrajala od 1908. do kraja I. svjetskog rata, kada su uslijedile nove prilike.

Damjan Katalinić je od 90-ih godina 19. st. do 1928. bio važna figura kaštelanske politike: jedan od utemeljitelja ogranaka Čiste stranke prava i Hrvatske pučke stranke, starješina Hrvatskoga sokola, član uprave „Bijaćke vile“, predsjednik Hrvatske štedionice i Hrvatske čitaonice u Novom; Prvak HSS-a Stjepan Radić s lokalnim članovima stranke prilikom odmora u Kaštelima 1926.; HSS-ovci u mimohodu Donjim Kaštelima (M. Domazet i M. Vuletin: „Donjokaštelanska svakodnevica 1900. – 1939.“)

Umjesto dotadašnjeg narodnjačko-pravaškog, između dva svjetska rata nastao je jugoslavensko-hrvatski „razdor“. Tako su u Kaštelima uz političke stranke s jugoslavenskim* i hrvatskim predznakom, usporedno djelovala i takva kulturna te glazbena udruženja, a dolazilo je i do incidenata: atentat na prvaka HSS-a Augusta Košutića u Starom 1924., sukobi sa žandarima pa čak i tri politički motivirana umorstva: Josipa Grgina, Valentina Žica i Stjepana Svetinova.

Početkom 1927. godine u Kaštelima je umoren Valentin Žic, rođen 1895. u Punatu na otoku Krku (između 1921.-1943. mjesto je preimenovao u „Aleksandrovo“ – u čast kralja Aleksandra I. Karađorđevića). Žic je bio aktivni orjunaš i jugoslavenski nacionalist, a ujedno osumnjičen za ubojstvo Josipa Grgina iz Novog, koje se dogodilo 8. kolovoza 1926. u sukobima izbilim nakon posvete barjaka Orjune u Lukšiću (isječak novinskog članka – 3. siječnja 1927., „Novo doba“); Simbol i plakat zloglasne režimske terorističke organizacije Orjune (akronim od „Organizacija jugoslavenskih nacionalista“)

*JESTE LI ZNALI? – Kako je tijekom II. svjetskog rata postojao četnički Splitsko-šibenski odred…

Od jeseni 1941. pod okriljem talijanskog okupatora i uz pomoć časnika nekadašnje Jugoslavenske vojske velikosrpski krugovi u Splitu, Šibeniku i Dubrovniku formiraju četničke punktove s ciljem uključenja domaćih Hrvata/jugoslavenskih nacionalista. Tako u Dalmaciji nastaju četnički Splitsko-šibenski odred i Dubrovačka brigada s ukupno oko stotinjak vojnika.

Manifestacija Orjune na splitskom Peristilu dvadesetih godina prošloga stoljeća („Antifašistički Split: ratna kronika 1941.-1945.“); Uz lokalne orjunaše sudjelovao je i jedan odred Udruženja četnika „dok je glazba iz Kaštela odsvirala narodnu himnu“ (isječak novinskog članka – 21. travnja 1925., „Novo Doba“): prema partizanskim navodima s početka 1944. četničkim vojnim formacijama od 1941. do ljeta 1943. godine pristupilo je i oko tridesetak Kaštelana

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.