Politički život Kaštela – po veličini drugog grada Splitsko-dalmatinske županije – imao je, a i danas ima, svoje karakteristike, osobite za lokalnu zajednicu na koju se odnosi. Jučerašnji izbori za članove vijeća kaštelanskih mjesnih odbora prilika je za podsjetiti se kako je to bilo nekada, kada je glasačko pravo bilo ograničeno ne samo punoljetnošću, nego i imovinskim cenzusom te spolom…
Tako su primjerice žene pravo glasa u Hrvatskoj dobile tek 1945., a krajem 19. st. glasovati su mogli samo punoljetni imućni muškarci (oko 2 % stanovništva). Međutim, unatoč danas jako proširenom pravu glasa, svjedoci smo kako je izlaznost na izborima sve niža, što znači da suvremene „Hrvatice i Hrvati“ (kao politički narod) i nisu toliko zainteresirani za sudjelovanje u kreiranju politike, osobito na lokalnoj razini.
No, prije stotinu i više godina (kako ističu M. Domazet i M. Vuletin) političke strasti u Donjim Kaštelima su bile toliko uzavrele da su prema liniji podjele na pristaše Narodne stranke i Čiste stranke prava bile utemeljene po dvije organizacije Hrvatskog sokola, dvije štedionice, dvije gospodarske zadruge, dvije mlinice za pšenicu… Ta je podvojenost potrajala od 1908. do kraja I. svjetskog rata, kada su uslijedile nove prilike.
Umjesto dotadašnjeg narodnjačko-pravaškog, između dva svjetska rata nastao je jugoslavensko-hrvatski „razdor“. Tako su u Kaštelima uz političke stranke s jugoslavenskim* i hrvatskim predznakom, usporedno djelovala i takva kulturna te glazbena udruženja, a dolazilo je i do incidenata: atentat na prvaka HSS-a Augusta Košutića u Starom 1924., sukobi sa žandarima pa čak i tri politički motivirana umorstva: Josipa Grgina, Valentina Žica i Stjepana Svetinova.
*JESTE LI ZNALI? – Kako je tijekom II. svjetskog rata postojao četnički Splitsko-šibenski odred…
Od jeseni 1941. pod okriljem talijanskog okupatora i uz pomoć časnika nekadašnje Jugoslavenske vojske velikosrpski krugovi u Splitu, Šibeniku i Dubrovniku formiraju četničke punktove s ciljem uključenja domaćih Hrvata/jugoslavenskih nacionalista. Tako u Dalmaciji nastaju četnički Splitsko-šibenski odred i Dubrovačka brigada s ukupno oko stotinjak vojnika.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
