Početna Kaštela Dan kad je „Split“ iz „Kaštela“ gađao Split!?

Dan kad je „Split“ iz „Kaštela“ gađao Split!?

291
UDIO

Radi povijesne točnosti, iako Domovinski rat (1991.-1995.) i danas neki nazivaju građanskim ratom, taj oružani sukob nastao raspadom SFR Jugoslavije početkom posljednjeg desetljeća 20. stoljeća to sigurno nije bio! Naime, građanski rat je oružani sukob između pripadnika jedne te iste nacije, dok su u socijalističkoj Jugoslaviji tek neznatan udio stanovništva tvorili Jugoslaveni: 1961.-1.7% ukupnog broja, 1971.-1,33%, 1981.-5,4%, a 1991.-5.8%. Preostalih više od 94% činile su različite druge nacionalnosti: srpska, hrvatska, slovenska…itd.

Prostorni raspored najzastupljenijih nacionalnosti u granicama Jugoslavije 1991. godine – bijelo označeno su područja u kojima nijedna nacija nije činila apsolutnu većinu stanovništva (tj. više od 50%); Karakterizacija Domovinskog rata kao „građanskog“ prisutna je na različitim „adresama“: Zbornik radova 11-12 „Građanski rat u Hrvatskoj…“ objavljen u Beogradu 2015./16. i zagrebački povjesničar H. Klasić: „…u počecima rata Hrvatska je sastavni dio Jugoslavije te možemo govoriti o građanskom ratu.“ (izjava H. Klasića iz 2019.)

Također, često se ističe kako je u to vrijeme, u napadu Jugoslavenske ratne mornarice na Split izvršenom 15. studenog 1991.) sudjelovao i istoimeni jugoslavenski bojni broj – fregata „VPBR-31 Split“ – i to u sastavu taktičke grupe „TG Kaštela“ – kao vjerojatno jedini slučaj u povijesti da brod neke mornarice napada grad čije ime nosi. Sam napad jugoslavenske mornarice na grad pod Marjanom bio je dio šireg Boja u Splitskom kanalu između JRM i hrvatskih snaga, započetog dan ranije – 14. studenog.

Bojni brod „Split“ napada Split (fregata Split na vezu u Boki kotorskoj 2008./napad JRM na Split 1991.) – slične primjere nalazimo i tijekom Američkog građanskog rata (1861.-1865.): u pomorskoj blokadi Konfederacije sudjelovali su i brodovi Unije koji su nosili isto ime kao i južnjačke savezne države koje su 1860./1861. proglasile neovisnost od SAD-a (State of Georgia, South Carolina, Florida, Arkansas, Alabama, Arizona) ili južnjački: gradovi (Charlotte, Jamestown, Richmond, Miami, St. Louis), otoci, rijeke…itd. – nakon poraza Konfederacije 1865. legalno pravo secesije američkih saveznih država je dokinuto, a sam sukob je nazvan izričito „građanskim ratom“

Naime, JRM je još od sredine rujna iste godine povremeno provodila pomorsku blokadu Hrvatske, pa čak i otvarala vatru po ciljevima na kopnu, uključujući i grad Split te područje Kaštelanskog zaljeva. TG Kaštela, koja je djelovala u akvatoriju Splitskih vrata i Splitskog kanala, činilo je desetak brodova, među kojima i „Mukos“. Nakon što su taj brod hrvatske snage teško oštetile 14. studenog, JRM je idućeg dana krenula u napad: topničkom paljbom po Braču i Šolti, a u rano jutro i po ciljevima u Splitu, uključujući i civilne objekte.

Raspored i pokreti napadačkih brodova (crveno) te obrambena djelovanja hrvatskih snaga (plavo) tijekom Boja u Splitskom kanalu 14. – 15. studenoga 1991.; Crveno-bijelo-plava zastava sa srebrno-crveno šahiranim grbom Hrvatske u rukama posade braniteljske topničke bitnice na splitskom predjelu Kašjuni podno Marjana

Nakon polusatnog napada na sam grad, brodovi JRM-a su bili potisnuti odgovorom branitelja, pa je u pomoć pozvano i zrakoplovstvo. Međutim, hrvatske snage su oborile dva od šest neprijateljskih aviona te je zapovjednik TG Kaštela, pod pritiskom sve opasnije paljbe branitelja, oko 8:00 h zapovjedio povlačenje prema Visu. Tako su se i TG Kaštela i fregata Split podvijena repa konačno udaljili od istoimenih hrvatskih gradova kojima su prijetili, napadali ih i pokušavali zauzeti.

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.