Prošlost mnogih naroda, pa tako i hrvatskog, čuva uspomenu na one drevne junake i junakinje, istaknute pojedince i ličnosti koje su svojim požrtvovnim zalaganjem za opće dobro zaslužile „ući u legendu“. O njima su se kroz stoljeća plele predaje, na njih se pozivalo i njih se zazivalo u opetovanim nepovoljnim okolnostima: od Dmitra Zvonimira do bana Kulina, od kralja Matijaša do Jelačića bana. Posebno mjesto među njima zaslužuje i jedna žena – poljička „vatrena vila“ Mila Gojsalić…
Naime, upravo takav naslov nosi roman o životu te poljičke i hrvatske junakinje, koji je krajem prošle godine bio predstavljen u Kaštel-Sućurcu: „Vatrena vila – legenda Mile Gojsalić“, autora Nenada Stojkovića. Riječ je o rukopisu koji je 2022. godine zaslužio književnu nagradu „Najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Knez Trpimir“ koju dodjeljuje Gradska knjižnica Kaštela, dok je prvi roman s tom tematikom uopće (autorice Jagode Šimac) bio objavljen samo godinu ranije.
No, uz romane, Hrvati su Mili posvetili i spomenik iznad kanjona Cetine (djelo Ivana Meštrovića), operu (autor Jakov Gotovac) te kulturnu manifestaciju „Dani Mile Gojsalić“ u rodnim Kostanjama. Nedavno – 2021. obilježeno je 500 godina od tiskanja Marulićeva epa o biblijskoj heroini Juditi, koja je također, poput hrabre Mile Gojsalić, žrtvovala život kako bi spasila svoj narod od napadača. Nedugo nakon prvog izdanja Marulićeve „Judite“ – prema predaji upravo 27. ožujka 1530. godine, Mila Gojsalić je učinila djelo dostojno te bibilijske junakinje!
“Sve Turke ponor proguta Iljinac.
Zborište pusto, nema više vijeća,
Po kneževu se stolu vije mah,
Izmijenila se zla i dobra sreća,
A slavni barjak sad je pepo, prah:
Nu vazda rodu sveta su Poljica
I vazda slavna Mile Gojslavica.”
Završni stihovi poeme „Mile Gojslavica“ hrvatskog književnika Augusta Šenoe objavljeni u časopisu „Vienac“ 1877. godine
Naime, u to vrijeme, kada su Osmanlije još jednom provalile na područje Poljica, prema pučkoj predaji u osmanski tabor u Podgracu (Gata) je pristigla Mila Gojsalić kako bi, zavevši zapovjednika Ahmed-pašu, zapalila osmansku barutanu. Nažalost u eksploziji je život izgubila, uz pašu i njegove časnike, i sama Mila. Međutim, zahvaljujući njenom činu u redovima Osmanlija je nastala pomutnja, pa su spremni Poljičani teško porazili i otjerali napadačku vojsku. Od tada je spomen na Milino junaštvo ostao sačuvan u pjesmama, romanima i djelima umjetnika!
Šenoina „Mila Gojslavica“ u interpretaciji američko-hrvatske operne pjevačice Cynthie Hansell-Bakić (Arlington, 1949. – Zagreb, 2021.)
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
