Čini se kao da ljudske mogućnosti i stremljenja ne poznaju granice. Naše želje za „brže, više, jače“ već odavno nisu više vezane samo za „prirodno stanište“ čovjeka – kopno, nego također i za more te zračne visine. Priča o letu mitoloških junaka Dedala i Ikara to je htijenje naznačila već u antici, dok se danas ostvaruje vojnim, znanstvenim i komercijalnim letovima u svemir, te nastavlja planovima o budućim svemirskim bazama – mogućim novim „staništima“ čovječanstva…
Poznato je kako su braća Wright 1903. godine letjela punih 12 sekundi prešavši u prvom zrakoplovu (čak) 53 metra, dok je samo četvrt stoljeća kasnije (1927.) američki zrakoplovac Charles Lindbergh prvi preletio Atlantski ocean povezavši New York i Pariz – prešavši 5 836 kilometra za 33 sata i 30 minuta! Braća Wright i Lindbergh su time postali vjesnici novoga doba, koje će potom u hrvatskim okvirima najaviti Slavoljub Penkala – 1910. godine izgradnjom i letom prvog zrakoplova u Hrvatskoj, te dva pilota: Janković i Gogala.
Dok je Međimurac Mijo Janković četiri godine nakon Lindbergha – 1931. zrakoplovom prevalio put od Zagreba do daleke Indije, Dalmatinac Frederik Miroslav Gogala je dvije godine prije Jankovića letom svog hidroaviona prvi povezao veći dio istočnojadranske obale – od Boke kotorske na jugoistoku do Sušaka, odnosno Kvarnera, na sjeverozapadu. Zabilježeno je kako se taj povijesni događaj zbio 29. svibnja 1929., dok je tadašnja matična zračna baza prvog hrvatskog zrakoplovnog junaka Gogale bila upravo u Divuljama!
Naime, Frederik Gogala – rođen u Šibeniku 1898. godine, bio je od 1928. upravitelj Pomorsko-zrakoplovne škole u kaštelanskoj zračnoj bazi Divulje, a zapovijedao je i eskadrilom hidroaviona opremljenih torpedima – u to vrijeme najubojitijim oružjem. Tada se (nakon službe u zrakoplovstvu Austro-Ugarske Monarhije i kraja I. svjetskog rata) Gogala priključio novoosnovanoj avijaciji Kraljevine SHS, koja je upravo u Kaštelima, odnosno Divuljama, imala svoju hidroavionsku stanicu. Gogala je tu dočekao i mirovinu 1939., a umro je 1966. godine u rodnom Šibeniku!
Gogalin suvremenik, hrvatski zrakoplovni konstruktor Rudolf Fizir (1891. – 1960.), osim što na zagrebačkom Tehničkom fakultetu osnovao Zavod za zrakoplovstvo te konstruirao osamnaest tipova motornih zrakoplova, hidroaviona i amfibija (od kojih su se neki proizvodili i serijski), bavio se idejom povezivanja svih hrvatskih otoka s kopnom upravo hidroavionima koje je konstruirao!
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
