Iako područje Kaštela obiluje zdanjima, ili barem njihovim ostatcima, kojima su temelji nastali još u starohrvatsko doba, još uvijek nisu pronađeni kameni natpisi koji izričito spominju ime nekog vladara iz tog razdoblja hrvatske prošlosti. Za razliku od susjednog Klisa, gdje je prije desetljeća pronađen natpis kraljice Domaslave, odnosno Solina u kojem je 1891. pronađen Trpimirov natpis, a upravo na današnji datum, 28. kolovoza 1898., i epitaf kraljice Jelene „Slavne“.
No, otprilike kada je na Klisu izronilo ime Domaslave, u Kaštelima se počelo „šuškati“ o navodnom otkrivenom grobu kralja Zvonimira, starohrvatskog vladara oko kojeg se isplelo najviše legendi, i to upravo na području Resnika. Naime u tamošnjoj „crkvici podignutoj u 15. stoljeću otkrivene su ljudske kosti i kamena ploča koji se datiraju u razdoblje na prelasku između dvaju tisućljeća, dakle oko 1000. godine. Oni su tu očito prebačeni s neke druge lokacije gdje je tijelo prvotno bilo pokopano i pokriveno pločom“, kako se čita u tadašnjem tisku.
Iako su „u Kaštelima pokrenuli priču kako bi se moglo raditi o ostacima hrvatskoga kralja Zvonimira ili nekoga od članova njegove obitelji“ arheolozi naposljetku nisu došli do takvih zaključaka. Kako ističe R. Bužančić, prilikom obnove novovjekovne crkve Sv. Bartula na području Štafilića u toj je sakralnoj građevini utvrđena tek ponovna uporaba dijelova mramornih oltarskih pregrada nekih ranosrednjovjekovnih crkava. Pritom je plutej izvorno starohrvatske oltarne pregrade bio ugrađen kao mramorna menza oltara.
Riječ je o ugrađenoj ploči koja nije sačuvana u izvornoj cjelini, a prvotni plutej s motivom dna pletene košare ukrašen je florealnim detaljima, stiliziranim cvjetovima ljiljana u uglovima te listovima bršljana prepletenim s troprutim vrpcama i motivom ruže u sredini. Po specifičnostima ukrašavanja zaključuje se kako pripada 9. stoljeću. Teško je reći iz koje je točno starohrvatske crkve ploča prenešena u crkvu Sv. Bartula i tu iznova korištena, ali sigurno je da potječe iz doba koje kralju Zvonimiru prethodi više od dvjesto godina!
Mate Božić
O autoru:
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike. Saznanja prezentira u okviru Škole heraldike i Male škole filozofije (povremeno održavane u Klisu i Solinu) te u kolumnama na web-portalima, uključujući i Kastela.com.
