Početna Kaštela Jesu li se u Bijaćima našle prve srpske izbjeglice „u Hrvata“!?

Jesu li se u Bijaćima našle prve srpske izbjeglice „u Hrvata“!?

456
UDIO

Povijest je zabilježila kako je knez Muncimir 28. rujna 892. u Bijaćima izdao ispravu s vladarevom presudom u sporu oko crkve Sv. Jurja na Putalju koji se vodio između ninskoga biskupa Aldefrede i splitskoga nadbiskupa Petra. Pritom se, kao i njegov prethodnik knez Trpimir, titulirao s Božjom pomoći knez hrvatski, što ukazuje na neovisnost njegove vladavine. No, zanimljivo je istaknuti kako je u to vrijeme, uz vladarsku svitu, na ovom starohrvatskom dvoru na granici današnjeg donjokaštelanskog i trogirskog polja, možda boravio još netko…

Prijepis povelje kneza Muncimira izdane 28. rujna 892. godine „ispred vrata crkve sv. Marte…“, odnosno u sklopu vladarskog dvora u Bijaćima (Izvor ilustracije: Wikimedia Commons, the free media repository)

Naime, u vrijeme kneza Muncimira tadašnji srpski knez je, prisvojivši svu vlast u Srbiji, protjerao svoju braću u Bugarsku, ali je zadržao nećaka Petra koji je poslije pobjegao u Hrvatsku. Nadalje, kako piše bizantski car-pisac Konstantin Porfirogenet: Zatim, poslije jedne godine, prije spomenuti Petar, sin Gojnika, došao je iz Hrvatske te je potjerao s vlasti svog rođaka Pribislava i njegova dva brata, a oni su pobjegli i došli u Hrvatsku. Tri godine kasnije Bran napadne Petra, ali je bio od njega pobijeđen, zarobljen i oslijepljen.“

Izbjegli srpski prvaci na starohrvatskom vladarskom dvoru kneza Muncimira (scena iz dokumnetarno-igranog serijala „Hrvatski kraljevi“): Petar Gojniković i njegovi rođaci, braća Pribislav, Bran i Stefan (a vjerojatno i Pribislavov sin, budući srpski knez Zaharija) boravili su krajem 9. stoljeća u Hrvatskoj

Prema T. Živkoviću sukob u srpskoj vladarskoj obitelji bio je posljedica bugarsko-bizantske borbe za utjecaj u tadašnjoj Srbiji, pri čemu je Muncimir, podupirući izbjegloga Petra Gojnikovića, prvo stao na protubugarsku stranu. Petar je tako, uz hrvatsku pomoć, oko 892. godine zasjeo na srpsko prijestolje. Međutim, svrgnuti Pribislav i njegova braća (Bran i Stefan) utočište su opet pronašli kod Muncimira – možda i na dvoru u Bijaćima?

Lik kneza Muncimira na plakatu „Vladari hrvatske narodne dinastije” iz 1925. autora Lj. Babića (u reizdanju iz 1990. „Velikani hrvatskog naroda kroz povijest”); „Suvremeni“ knez Muncimir na prijestolju (Marko Jurić u ulozi kneza, serijal „Hrvatski kraljevi“, 2011.)

Dok je daljnja sudbina Pribislava ostala nepoznata, Bran je oko 895. uz Muncimirovu podršku bezuspješno pokušao svrgnuti Petra, koji je ipak zadržao prijestolje i potom prekinuo sve veze s Muncimirom, pa je dotadašnji knežev protektorat nad Srbijom bio okončan. Petar se, tako umjesto oslanjanja na Hrvatsku, definitivno okrenuo budućem moćnom bugarskom caru Simeonu. Zanimljivo je kako iz iste, 895. godine, datira i jedini sačuvani kameni spomenik (zabat) s natpisom kneza Muncimira, a pronađen je u ruševinama crkve na groblju Sv. Luke u Uzdolju kraj Knina.

Zabat s imenom kneza Muncimira pronađen u Uzdolju kraj Knina – u njegovo doba Hrvati su po prvi put započeli voditi aktivnu vanjsku politiku na svojim istočnim granicama (Izvor ilustracije: Hrvatska enciklopedija)

 

Mate Božić

O autoru:

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumnama web-portala, uključujući i Kastela.com