Početna Kaštela Od sredine Kaštela do sjevera Bačke – „pisme bunjevačke“!

Od sredine Kaštela do sjevera Bačke – „pisme bunjevačke“!

330
UDIO

Kaštelane je ove godine, osim svojevrsne političke kritike „finala“ karnevala u Kaštel-Starome sredinom veljače, na postojanje ogranka hrvatskog naroda u Vojvodini podsjetio i kratkotrajni boravak predstavnika njihovih institucija i udruga u Kaštel-Lukšiću 25. lipnja i to u okviru manifestacije “Dani Hrvata Bunjevaca u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji“ održanih u Splitu, Solinu i naravno – Kaštelima. Tako su se u Lukšiću predstavili i čelni ljudi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, točnije ravnateljica K. Čeliković.

Smjer seobe jednog dijela Bunjevaca oko 1620. iz današnje sjeverne Dalmacije, zapadne Hercegovinei jugozapadne Bosne prema Panoniji tj. trokutu (označeno zeleno) između Baje (u današnjoj Mađarskoj) te Subotice i Sombora (u današnjoj Vojvodini tj. Srbiji); Djevojka iz Mađarske u tradicionalnoj bunjevačkoj nošnji; Manifestacija „Dani Hrvata Bunjevaca u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji“ održava se 2024. – 400 godina nakon seobe Bunjevaca

Uz uvijek zanimljivi nastup folklornih društava – kako izvještava „Hrvatska riječ“ tj. novinska izdavačka ustanova iz Subotice (koja je također ovom prilikom bila predstavljena) – ravnateljica Čeliković je između ostalog govorila „i o problematičnoj podjeli na bunjevačke Hrvate i Bunjevce koji se ne smatraju pripadnicima hrvatskog naroda“. Naime, prema popisu stanovništva iz 2022. u Vojvodini je živjelo 32 684 osoba hrvatske nacionalnosti, ali isto tako i 10 949 nacionalnih Bunjevaca.

Kontinuirani pad udjela stanovništva hrvatske nacionalnosti (plavi stupci) na područu Srbije od 1948. godine (1 – 2,60 %): zanimljivo je kako zbroj udjela Hrvata na popisu iz 2002. (7 – 0,94 %) te udjela Bunjevaca na istom popisu (8 – 0,27 %) – kada je ta nacionalnost po prvi put zasebno istaknuta u rezulatima popisa (crveni stupci), dakle ukupno 1,21 % otprilike odgovara udjelu samih Hrvata na prethodnom popisu iz 1991. (6 – 1,24 %) iz čega je vidljivo kako su današnji Bunjevci u Srbiji „nacionalnim inženjeringom“ srbijanskih vlasti izdvojeni iz zajednice tamošnjih Hrvata; Udžbenici na srpskoj ćirilici i bunjevačkom govoru koje su nacionalnim Bunjevcima nedavno priskrbile vlasti Srbije

Tu je podjelu u svakom slučaju pospješio i dvojaki odnos srbijanskih vlasti prema dvjema nacionalnim skupinama. Naime, kako navodi T. Žigmanov, dok je potkraj 80-ih i početkom 90-ih godina 20. st. odnos vlasti prema Hrvatima označavalo „iznimno negativno predstavljanje u javnosti, etnički motivirano nasilje, ubijeno je 25, a protjerano između 35 i 40 tisuća Hrvata, ponajprije iz Srijema, financiranja njihovih aktivnosti nije bilo…“, istovremeno „spram onih koji su se izjašnjavali kao Bunjevci postupalo se proaktivno i posve afirmativno“.

Jednu od poveznica Kaštela i bunjevačkih Hrvata predstavlja lik književnika Ive Popića (1922.-1993.), rođenog u Kaštel-Štafiliću. Popić se krajem 1940-ih doselio u Suboticu, gdje je bio na čelu niza kulturnih ustanova, dok je svoje prve književne tekstove počeo objavljivati u Hrvatskoj riječi/Subotičkim novinama početkom 1950-ih. Objavio je osam djela, od kojih sedam za djecu

Nedaćama unatoč, vrijedi spomenuti suradnju Kaštelana s Hrvatima u Vojvodini. Tako su međusobna gostovanja folklornih društava kontinuirana, dok je 2012. uspostavljena i sportska suradnja između odbojkašica subotičkog ŽOK „Spartak“ i OK „Marina Kaštela“ iz Gomilice. Naposljetku, ove je godine Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Tavankut u Bačkoj iz DVD-a Kaštel-Gomilica stigla i vrijedna donacija – vatrogasni kamion. Ovogodišnje održavanje djelića programa “Dani Hrvata Bunjevaca…“ u Kaštelima predstavlja stepenicu više u tom nizu!

Čuvena pjesma „Ej, salaši na severu Bačke“ nastala 1971. u izvedbi autora Zvonka Bogdana 2007. godine u Zagrebu: „…Hej, Bunjevci na severu Bačke, sačuvajte pisme bunjevačke; Pivajte i’ još puno godina, vaša j’ grana mala al’ je fina…“

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com