Kao što nevolja nikada ne dolazi sama, tako su i visoke vrućine, kojima svjedočimo i ovih tjedana, u 19. stoljeću Dalmaciji donijele još jednu nepogodu – pošast kolere! Naime, kako navodi F. Baras nakon velikih ljetnih vrućina sredinom mjeseca srpnja 1836. naglo je zahladilo, a u splitsku luku iz Trsta je doplovio teretni jedrenjak. Splićani koji su iskrcavali zaraženu robu već su sutradan osjetili malaksalost, otupjelost, vrtoglavicu…tj. simptome kolere!
Ipak, prijedlog za uvođenje karantene jednog od gradskih liječnika – Franje Lanze, koji je posumnjao na tada još slabo poznatu bolest, nije bio uvažen. Tako se opasna zaraza, koja se do 1817. pojavljivala samo na području ušća Gangesa u Indiji, vrlo brzo proširila Splitom i poharala grad. Podaci govore kako je od 9 000 žitelja, tada oboljelo 413, dok ih je ozdravilo 236, a umrlo 177. Istodobno, drugi jedrenjak sa zaraženim mornarima iz Trsta doplovi u Šibenik, a neki od njih pristignu u Trogir i tu prošire zarazu.
Zaraženi koji su pobjegli iz Trogira pošast donesu u Prapatnicu, a potom je oboljeli prošire i na područje Muća. Međutim, tamošnji posjednik Sebastijan Cambj naredio je strogu izolaciju kuće oboljelih i tako spriječio daljnje širenje. Trogirani nisu bili te sreće, jer ih je od 331 oboljelih umrlo čak 196. Nakon Šibenika, kolera zahvati i Skradin, dok se upravo tada Marko Ćipiko vraćao u Kaštela iz Skradina preko Šibenika i Trogira.
Tako je početkom kolovoza 1836. kolera nakon okolnih mjesta naposljetku zahvatila i Kaštela. Zanimljivo je kako je od svih današnjih sedam kaštelanskih naselja, u tom prvom pohodu kolere ostao pošteđen jedino Lukšić. Naime, kao i u slučaju Muća, lokalni posjednik Šimun Michieli Vitturi* naredio je strogu izolaciju čitavog mjesta, tako da kolera ovaj put ipak nije prodrla u središnji dio Kaštela!
Zanimljivo predavanje o povijesti parka Vitturi koje je (u okviru manifestacije “Rendez-vous aux jardins”) 3. lipnja 2022. godine održao muzejski savjetnik M. Klaić. Uz predavanje je pripremljena i prigodna izložba slika, fotografija, karata i katastarskih planova s prikazima parka u Lukšiću
*JESTE LI ZNALI? – Kako se Vitturijev park u Kaštelima po važnosti može mjeriti s čuvenim dubrovačkim arboreturom Trsteno…
Vjerojatno sredinom 18. st. Šimun Micheli Vitturi (istoimeni djed posjednika Šimuna) utemeljio je prvi perivoj u Kaštelima, koji je 1968. proglašen spomenikom kulture – kao i Garanjinov park u Trogiru, Borellijev u Svetom Filipu i Jakovu te Gučetićev u Trstenom!
Mate Božić
O autoru:
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike. Saznanja prezentira u okviru Škole heraldike i Male škole filozofije (povremeno održavane u Klisu i Solinu) te u kolumnama na web-portalima, uključujući i Kastela.com.
