Početna Kaštela Kad su se Kaštelani sa Zagoranima spremali napasti Trogir!?

Kad su se Kaštelani sa Zagoranima spremali napasti Trogir!?

916
UDIO

Pogledom na brda Opor i Kozjak uočava se prirodna granica kaštelanskog priobalja i zaleđa, točnije Zagore. Naime, iako se izraz Dalmatinska zagora danas proširio na cjelokupno zaleđe dalmatinskih priobalnih gradova od Zadra do Neretve, prema zaključku K. Kužića izvorna riječ Zagora odnosi se na dosta uži prostor „omeđen bilima Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, bilom Svilaje i Moseća, područjem Petrova polja te kanjonom rijeke Čikole“.

Povijesnozemljopisna regija Zagore u odnosu na susjedna područja: Drniške, Kninske, Cetinske, Imotske i Vrgorske krajine te Poljica, na koja se od II. svjetskog rata počeo odnositi skupni pojam „Dalmatinske zagore“; Sela povijesne Zagore prema različitim autorima: K. Kužiću (crveno) te M. Matasu i J. Faričiću (plavo)

Tako je daleke 1677. godine zabilježena „međa bila od starine“ (Zagore i šireg kaštelanskog područja) na sljedeći način: „…na Vratkoviće, na Labin, na Popoviće, na Bristivicu, na Radošić, na Vučivicu, na Prugovo…“. Ta dva, društveno, krajobrazno i klimatski, posve različita svijeta stoljećima su se na različite načine sudarala, ali prema potrebi i surađivala, osobito kada im je prijetila izvanjska ugroza. Jedan takav primjer bilježimo početkom 19. st., tj. u Napoleonovo doba.

Naslovnica prvog broja „Kraljskog (kraljevskog) Dalmatina“ („Il Regio Dalmata“) izdanog 12. srpnja 1806. godine u Zadru, u kojem je 27. srpnja objavljena i odluka o mobilizaciji: „Il Regio Dalmata – Kraglski Dalmatin“ je bio dvojezični službeni list (prvi list izričito na „hrvatskom“ jeziku) kojeg je za područje Dalmacije pokrenula francuska uprava, a tekstove s talijanskog na hrvatski („slauni Arvazki jezik“) prevodio je Nikola Dominik Budrović

Naime, kako ističe F. Baras, na francuskom dvoru je krajem svibnja 1806. za područje tek stečene Dalmacije izdan proglas o osnutku „Kraljevske dalmatinske legije“. No, najavljeno novačenje Dalmatinaca za potrebe Napoleonove vojske je tijekom kolovoza dovelo do otvorene pobune u Kreševu, Katunima te splitskom okrugu, a osobito Kaštelima – nakon što su Francuzi uveli konje u župnu crkvu Štafilića. Mobilizacija je istovremeno uzbunila i Zagorane, koji su prvo protjerali pristaše Francuza.

Župna crkva Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije u središu Štafilića, oko 1938. godine: Francuzi su u Kaštelima, odnosno Štafiliću, kolovoza 1806. uveli konje u crkvu te počeli zlostavljati don Miju Ivakića, na što je za manje od sat vremena više od 500 osoba uzelo oružje u ruke. Optuživali su Francuze da su bezbošci i zatirači vjere te da hoće pokupiti najljepši cvijet mladosti da bi ih žrtvovali na bojištima; Trogir u 18. st.: planirani cilj kaštelansko-zagorskog napada u rujnu 1806. godine

Zabilježeno je kako su se pobunjenici okupljali na području zagorske župe Čvrljevo (u Kladnjicama i Divojevićima), a udruživši se s onima iz Brštanova, Lećevice, Nevesta, Ogorja, Radošića i Sitnoga nastao je odred od 500 ustanika koji je 14. rujna došao u pomoć pobunjenim Kaštelanima. Zajednički plan im je bio napasti Trogir, odnosno tamošnju francusku vojnu posadu. Razmjestivši se po kućama i krčmama Donjih Kaštela, naposljetku nije učinjeno ništa, pa su se Zagorani na nagovor glavara Kaštela vratili natrag. Usput su u Labinu porušili kuću francuskog pristaše i pandurskog harambaše Bariše Zovića!

Zamišljena „Kraljevska dalmatinska legija“ francuske vojske zbog otpora mobilizaciji nikad nije ostvarena, pa je 1808. zasnovana „Kraljevska dalmatinska pukovnija“ sa sjedištem u Zadru, koja je sudjelovala i u Napolenovoj invaziji na Rusiju 1812. godine (suvremena ilustracija pripadnika dalmatinske pukovnije i rekonstrukcija pukovnijske zastave)

Mate Božić

O autoru:

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike. Saznanja prezentira u okviru Škole heraldike i Male škole filozofije (povremeno održavane u Klisu i Solinu) te u kolumnama na web-portalima, uključujući i Kastela.com.