Mjesec veljača je mjesec ljubavi, a nedavno Valentinovo – kada su navijači „Hajduka“ u Zadru dobili još jedan objekt svoje „vječne ljubavi“, prilika je i za podsjetnik na svima poznati kaštelanski primjer vječne ljubavi, naime priču o Miljenku i Dobrili. Treba istaknuti kako je ta ljubavna „štorija“ nedavno bila predstavljena i zagrebačkoj publici i to na reprezentativnom mjestu – u maloj dvorani KD „Vatroslav Lisinski“, ne samo kroz kazališnu predstavu nego i izložbu „Kaštelansko-zagrebački intermezzo – Miljenko i Dobrila“.
Osim predstavljanja u Zagrebu, ovih tjedana je do Kaštelana stigla i vijest o tome kako grad Kaštela u suradnji sa Muzejom grada Kaštela planira sanaciju i arheološke radove na kaštelu Rušinac u Kaštel-Lukšiću, gdje je nekada davno možda živio i glasoviti ljubavnik Miljenko. Pritom je riječ o sanaciji južnog zida kaštela (koji je u lošem stanju, dok mu zbog udara juga prijeti i opasnost od urušavanja), uz istražno arheološke radove na samoj lokaciji kaštela.
Valjda se nadati kako će i ovo zagrebačko predstavljanje pripomoći da kaštelanska baština ipak bude zaštićena, a „pokoj ljubovnikom“ i dalje bude zajamčen, barem na ovome svijetu! No, zanimljivim pitanjem povijesne pozadine ove kaštelanske ljubavne priče nedavno se pozabavila vrijedna Kaštelanka, povjesničarka i glazbenica Vinka Klišmanić. Iako se njenim radom, kako autorica napominje, tek „zagrebalo ispod površine“ podatci koje donosi su svakako zanimljivi!
Primjerice, kako se navodi, ključ tajne povijesne vjerodostojnosti leži i u zagonetnom grobu u crkvi Sv. Ivana Krstitelja u Lukšiću, gdje su ljubavnici krajem 17. stoljeća navodno bili pokopani. Naime, iako je postojanje samog groba prilikom biskupske vizitacije 1726. godine zabilježeno, sadašnji natpis „Pokoi ljubovnikom“ nije – što znači kako je između 1726. i 1833. (kada se prvi put spominje u Kažotićevom romanu) bio jednostavno nadopisan! Zagonetka tko je to učinio, kada i iz kojeg razloga još je jedna kockica u legendi o Miljenku i Dobrili…
Video spot pjesme „Ružo crvena“ (2009.) klape „Sveti Juraj“ Hrvatske ratne mornarice u koji su uklopljeni motivi legendarne ljubavne priče o Miljenku i Dobrili iz Kaštel-Lukšića
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
