Dok se bliži 30. svibnja – Dan državnosti, vrijeme je za podsjetnik na one žrtve bez kojih Republike Hrvatske (a vrlo vjerojatno i većine njenih žitelja!) danas vjerojatno ne bi ni bilo. Prije svega riječ je o žrtvi Vukovara – grada heroja, koji je – prkosno stojeći na braniku Hrvatske – sa svih strana okružen desetcima tisuća neprijateljskih vojnika, poput legendarnog vodotornja na Dunavu gotovo tri mjeseca odolijevao svim napadima!
Kao što je vodotoranj stajao neuništiv, tako ni neprijatelji nisu uspjeli stvarno uništiti Vukovar, jer Vukovar je tada doista bila cijela Hrvatska, a njena krila – od Dunava do Konavala – su ostala slobodna i neslomljena! Toga su kroz desetljeća bila svjesna i Kaštela, pa su tako Vukovaru u čast bile organizirane večeri domoljubne pjesme, HNK „Val“ iz Kaštel-Starog utakmice i danas igra na stadionu koji nosi ime „Vukovar“, dok iznad Kambelovca – kod crkve Sv. Mihovila u Kozjaku – od 2023. također svijetli veliki natpis – VUKOVAR!
Tome da kaštelansko i vukovarsko srce kuca zajedno u prilog govori i to kako se zna reći da uz Dunav također nalazimo “sedam kaštela”! Prvi od njih je naravno Vukovar – točnije tamošnja utvrda koja se, kao „castrum Vlcou“ spominje još u 10. stoljeću. Nizvodno od tog dunavskog kaštela je utvrda na području Vučedola zabilježena kao „castrum Vichadal“ početkom 15. st., dok nakon nje slijedi „castrum Zatha“ ili utvrda u Sotinu iz 13. stoljeća. Nizvodnije je kaštel kraj današnjeg Šarengrada – „Castellum Athya“ ili „Voćin“ (13./14. st.), te naposljetku čuveni kaštel u Iloku, izgrađen u 15. stoljeću.
Uzvodno od drevne vukovarske utvrde je borovski kaštel koji se izričito spominje tek 1481. kao „castellum Boroh“ i prema tome tvori najmlađi djelić „Kaštela na Dunavu“. Tek nešto stariji je uzvodno smješteni kaštel u Erdutu, prvi put spomenut 1472. godine. Sudbina ovih srednjovjekovnih kaštela je bila različita: neki i danas stoje, dok od drugih nema gotovo nikakvog traga. No, kao i jadranska Kaštela, tako i dunavska, sva ona danas predstavljaju jedno srce na braniku Hrvatske povezana jednom riječi – Vukovar!
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
