Povodom događaja iz novije povijesti – osobito različitih gledanja na raspad Jugoslavije i Domovinski rat (operacija „Oluja“), tijekom kolovoza hrvatsko-srpski nacionalni odnosi na najvišoj (državno-političkoj) razini uvijek iznova dožive novi drastični pad. S obzirom da je jedna od značajki svake nacije kao takve težnja za samosvojnom interpretacijom vlastite prošlosti to ne treba čuditi. Tako će osobito 90-te godine prošloga stoljeća i dalje ostati točka razdjelnica povijesti Hrvata i Srba!

No, da tako nije bilo oduvijek svjedoči i činjenica kako su upravo dvojica publicista iz Kaštela (grada kojem se u cjelini ne može poreći hrvatski nacionalni identitet) još u drugoj polovici 19. stoljeća sudjelovala u osnivanju čak dva srpska lista u Dalmaciji. Tako je srpski satirični časopis Draškov Raboš – List za svakoga započeo izlaziti u Splitu 1883., a vlasnik mu je bio Kaštelanin Ivo Metličić koji u uvodniku broja 6 izričito piše: „I ja i moja momčadija radimo iz same ljubavi naprama srpstvu, radimo drage volje…“

Nadalje, jedna od ključnih osoba zadarskog Srpskog lista (utemeljenog 1880.) bio je pravnik Ignacije Bakotić iz Kaštel-Gomilice (1835.-1906.), koji se nakon raskola dalmatinske Narodne stranke 1879. uključio u Srpsku stranku. Kao prvak te političke organizacije u Dalmaciji, ovaj Kaštelanin je 1898. bio i osnivač te predsjednik društva Srpsko bratstvo, koje nije bilo dugoga vijeka. Također, njegov sin Lujo Bakotić – rođen u Senju 1867., krenuo je očevim stopama i naposljetku umro u Beogradu 1941. godine.

Poput oca Ignacija, bio je pravnik te od 1908. godine poslanik Srpske stranke u Dalmatinskom saboru. Od 1913. službovao je za vladu Kraljevine Srbije, a 1920.-1923. bio poslanik Kraljevine SHS u Vatikanu. Zanimljivo je kako se „srpski“ kaštelanski dvojac Metličić-Bakotić našao i na sudu, ali u različitim ulogama. Naime, austro-ugarske vlasti su 1888. Metličića optužile za veleizdaju, dok ga je na sudu uspješno branio upravo Bakotić. Suđenje je bilo kratko, a Metličić je nakon oslobađajuće presude utočište našao u Crnoj Gori i potom Rusiji!
Uz operaciju „Oluja“, u mjesecu kolovozu se zbila i „balvan-revolucija“ (od 17. kolovoza 1990.) – početna faza velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku (video-isječak HRT-a)
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com












