Početna Kaštela Koja dva Kaštelanina su osnovala dva srpska lista u Dalmaciji?

Koja dva Kaštelanina su osnovala dva srpska lista u Dalmaciji?

1415
UDIO

Povodom događaja iz novije povijesti – osobito različitih gledanja na raspad Jugoslavije i Domovinski rat (operacija „Oluja“), tijekom kolovoza hrvatsko-srpski nacionalni odnosi na najvišoj (državno-političkoj) razini uvijek iznova dožive novi drastični pad. S obzirom da je jedna od značajki svake nacije kao takve težnja za samosvojnom interpretacijom vlastite prošlosti to ne treba čuditi. Tako će osobito 90-te godine prošloga stoljeća i dalje ostati točka razdjelnica povijesti Hrvata i Srba!

Zaglavlje 6. broja splitskog satiričnog lista „Draškov Doboš“, koji je izlazio 1883.-1887. godine, a smatra se kako ga je novčano podupirao crnogorski knez Nikola I. Petrović Njegoš. Suradnici lista su za pseudonime koristili imena iz Njegoševog „Gorskog vijenca“, pa je tako Metličić bio naveden kao (vojvoda) Draško

No, da tako nije bilo oduvijek svjedoči i činjenica kako su upravo dvojica publicista iz Kaštela (grada kojem se u cjelini ne može poreći hrvatski nacionalni identitet) još u drugoj polovici 19. stoljeća sudjelovala u osnivanju čak dva srpska lista u Dalmaciji. Tako je  srpski satirični časopis Draškov RabošList za svakoga započeo izlaziti u Splitu 1883., a vlasnik mu je bio Kaštelanin Ivo Metličić koji u uvodniku broja 6 izričito piše: „I ja i moja momčadija radimo iz same ljubavi naprama srpstvu, radimo drage volje…“

Tri generacije kaštelansko-beogradskih Bakotića: djed Ignacije rođen u Gomilici 1835.; sin Lujo (Alojzije) – početkom I. svjetskog rata otišao u Srbiju i 1941. umro u Beogradu; unuka Veronika Vjera Bakotić Mijušković (1912.-2005.) – rođena u Šibeniku, a veći dio života provela u Beogradu. Bila je srpska jezikoslovka, prevoditeljica i prva supruga partizanskog generala Koče Popovića

Nadalje, jedna od ključnih osoba zadarskog Srpskog lista (utemeljenog 1880.) bio je pravnik Ignacije Bakotić iz Kaštel-Gomilice (1835.-1906.), koji se nakon raskola dalmatinske Narodne stranke 1879. uključio u Srpsku stranku. Kao prvak te političke organizacije u Dalmaciji, ovaj Kaštelanin je 1898. bio i osnivač te predsjednik društva Srpsko bratstvo, koje nije bilo dugoga vijeka. Također, njegov sin Lujo Bakotić – rođen u Senju 1867., krenuo je očevim stopama i naposljetku umro u Beogradu 1941. godine.

Neka djela na raznim jezicima dvojice kaštelanskih Bakotića koji su se tijekom 19. i 20. stoljeća vodili srpskom nacionalnom idejom: Ignacija Bakotića „I partiti in Dalmazia“ (Split, 1861.), Luje Bakotića „La question de la Dalmatie“ (Ženeva, 1918.) i „Srbi u Dalmaciji od pada Mletačke republike do ujedinjenja“ (Beograd, 1938.)

Poput oca Ignacija, bio je pravnik te od 1908. godine poslanik Srpske stranke u Dalmatinskom saboru. Od 1913. službovao je za vladu Kraljevine Srbije, a 1920.-1923. bio poslanik Kraljevine SHS u Vatikanu. Zanimljivo je kako se „srpski“ kaštelanski dvojac Metličić-Bakotić našao i na sudu, ali u različitim ulogama. Naime, austro-ugarske vlasti su 1888. Metličića optužile za veleizdaju, dok ga je na sudu uspješno branio upravo Bakotić. Suđenje je bilo kratko, a Metličić je nakon oslobađajuće presude utočište našao u Crnoj Gori i potom Rusiji!

Uz operaciju „Oluja“, u mjesecu kolovozu se zbila i „balvan-revolucija“ (od 17. kolovoza 1990.) – početna faza velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku (video-isječak HRT-a)

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com