Aktualne vijesti o prodaji utvrde iz 1508. godine – koja je postala jezgra nastanka današnjeg Kaštel-Štafilića – za astronomskih 3 300 000 eura pobudile su zanimanje za ovo povijesno zdanje zanimljive prošlosti. Naime, unatoč tvrdnjama u nekim medijima kako je izvorni vlasnik i graditelj – Stjepan Štafilić, „podrijetlom s Krete, a u Trogir je došao u drugoj polovici 15. stoljeća“, djed utemeljitelja je bio trogirski postolar Stjepan Prvšić zvan Stafilia, a kasniji naraštaji su taj nadimak preuzeli kao ime roda.
Također, karakteristika ove građevine je prvenstveno njezina obrambena uloga – s obzirom na osmanlijsku opasnost uslijed koje je izgrađena, stoga se ne bi mogla nazvati „dvorcem“ što označava ladanjsko prebivalište namijenjeno povremenom boravku. Tako je nad ulaznim vratima kaštela uklesan natpis u kojem izričito stoji da je:
„Stjepan Stafileo pod okriljem sv. Marka u vrijeme čestitog mletačkog vladanja umnožio sretno svoje imanje i iz temelja podigao za zaštitu svojih bližnjih da se u njemu sklone protiv najopasnijih neprijatelja kršćanskog imena i ostavlja ga trojici svojih zaslužnih sinova Petru, Jakovu i Ivanu…“
Naposljetku, kako je kaštel kojeg je podigao Stjepan Štafilić početkom 16. st. u međuvremenu postao vlasništvo obitelji Rottondo, imenom koje se i danas u narodu naziva? Naime, kako je ostalo zabilježeno samo je Stjepanov sin najstariji sin Petar imao djecu – četiri kćeri, pa je kaštel prešao u vlasništvo njihovih muževa, točnije obitelji: Casotti, Andreis, Zavorović i Ferro. Zanimljivo je, kako navodi V. Klišmanić, da su Stjepanove unuke na ostavinskoj raspravi svoje iskaze davale na hrvatskom jeziku.
Petrova kći Ivanica Štafilić je sa suprugom Dujmom Casotti imala troje djece, dva sina te kći Ursu rođenu 1520., koja se udala za trogirskog plemića Kola Rottonda. Petrova unučad je 1553. razdijelila imovinu tako da je kaštel jednim dijelom došao i u posjed obitelji Rottondo. Konačno su se 1650. sve druge obitelji, koje su bile suvlasnice zdanja, uz naknadu odrekle svoga dijela u korist roda Rottondo, po kojem ovaj nesuđeni dvorac i danas nosi ime!
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com
