Početna Nekategorizirano Balkan kolateralna žrtva odnosa između Europske unije i Rusije

Balkan kolateralna žrtva odnosa između Europske unije i Rusije

693
UDIO
 
BERLIN – Strah balkanskih zemalja da se zbog krize u Ukrajini neće realizirati projekt Južni tok, je jedna od tema, o kojoj piše tisak na njemačkom jeziku. 
Plinovod Južni tok, kroz koji bi se trebao transportirati ruski plin preko Balkana do Austrije i Italije, bi mogao postati žrtva sukoba u Ukrajini, a “pogođene su prije svega balkanske zemlje”, pojašnjava u svome članku švicarski Neue Zürcher Zeitung (NZZ). List se pritom osvrće na izjavu predsjednika Europske komisije, Josea Manuela Barrosa, tijekom njegovog nedavnog posjeta Bugarskoj da je taj projekt “zaleđen”, a to opet uznemirava javnost na Balkanu.
 
Njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) se također osvrće na reakcije na Balkanu zbog Barrosove izjave, navodeći da je ona privukla veliku pozornost u toj regiji, jer “se sve balkanske zemlje, koje sudjeluju u projektu Južni tok, nadaju u vlastite prihode, niže cijene plina i više neovisnosti od posljedica rusko-ukrajinskog ‘plinskog sukoba’. Jedan Gazpromov menadžer je srpsku javnost početkom tjedna pokušao umiriti napomenom da pripreme za postavljanje plinskih elektronki (cijevi) teku prema planu i da će se do lipnja započeti s izgradnjom toka. Budući premijer Srbije, Aleksandar Vučić, za to vrijeme po mogućnosti želi nastaviti u siječnju započete pristupne pregovore s EU-om, bez da se mora pozicionirati protiv Rusije. Srbija svoje potrebe s 90 posto podmiruje ruskim isporukama plina, koji u tu zemlju dolazi preko Ukrajine i Mađarske.
Gotovo ista tolika ovisnost o Rusiji (a time neizravno i o Ukrajini) je i u Bosni i Hercegovini. Tamo plin doduše ne igra mjerodavnu ulogu u opskrbi privatnih kućanstava, ali je plin važan za nekolicinu velikih industrijskih poduzeća te zemlje, na primjer za aluminijsko poduzeće u Zvorniku (Alumina, op.a.) i tvornicu čelika u Zenici, koja pripada koncernu ArcelorMittal.”
 
NZZ ističe da se balkanske zemlje vide kao “kolateralnu žrtvu sukoba između EU-a i Rusije” te se mnogi plaše da će mnogi stanovi u toj regiji ostati hladni, kao što se to dogodilo u zimu 2009. godine. 
 
“Ali je tu i strah za investicije i radna mjesta, koja su povezana s projektom Južni tok.” O sukobu EU-a i Rusije i posljedicama za zemlje jugoistočne Europe FAZ piše da političari iz te regije interno već propagiraju jednostavno rješenje:
“Ako Bruxelles i zemlje članice EU-a doista žele manje Rusije i Južnog toka u regiji, morat će onda ponuditi više Europske unije i ne smiju pri pristupnim pregovorima biti toliko strogi – slično kao 2007. u slučaju Bugarske i Rumunjske.”
UDIO
Prethodni članakHrvat bi kupio Hypo Banku
Sljedeći članakKAVA