Tijekom prve polovice 9. stoljeća u blizini kliške tvrđave, gdje je knez Trpimir imao svoj vladarski dvorac, nastaju najstarije pouzdano datirane crkve starohrvatskog doba. Riječ je o crkvama Sv. Jurja na Putalju i Sv. Marte u Bijaćima. Zanimljiva je njihova međusobna povijesno-pravna poveznica, budući je prvi sačuvani spomen crkve Sv. Jurja zabilježen u ispravi izdanoj upravo kraj crkve Sv. Marte – 4. ožujka 852., tj. na datum kada Kaštela već tradicionalno (kao i ove godine) obilježavaju svoj Dan grada.
Kako čuvena Trpimirova povelja predstavlja i prvi spomen crkve Sv. Marte može se reći da objema crkvicama (danas administrativno odijeljenima: Sv. Juraj je na području Kaštela, a Sv. Marta na području Trogira) „rođendan“ pada na isti datum. Još je nešto zajedničko navedenim crkvama – prema M. Jarak: zapadni, točnije karolinški utjecaj, s obzirom na neke elemente crkvene arhitekture, a u slučaju potonje crkve i izbor titulara – sv. Marte, kao primjena izvorno franačkog svetačkog kulta.
Tako je crkva u Bijaćima, gdje je izdana povelja iz 852., u starohrvatsko doba bila posvećena jednoj ženi – svetici, dok se u drugoj ispravi izdanoj kraj iste crkve – kneza Muncimira iz 892. – spominju kao svjedoci kneginjin župan i kneginjin mačonoša, iz čega se može zaključiti kako je kneževa žena tijekom Muncimirove vladavine nosila istu titulu kao i njezin suprug. Nadalje, iz drugih izvora toga doba, npr. Čedadskog evanđelistara iz Akvileje, saznajemo kako je supruga posavskog kneza Braslava bila Ventescela („Uentescella“).
U istom izvoru uz ime sina kneza Trpimira – Petra, nalazimo ime Mutimire, koja bi mogla biti Petrova sestra ili supruga, dok se uz kneza Branimira nalazi ime njegove žene Mariose (Marije ili Maruše) s titulom kneginje („Mariosa cometissa“). Na natpisu (možda iz 10. st.) pronađenom uz crkvu Sv. Vida na, Kaštelima obližnjoj, kliškoj tvrđavi spominje se „Domaslava“ s titulom kraljice, a u ovaj niz imena istaknutih žena starohrvatskog doba svakako treba uključiti i dvije legendarne sestre Tugu i Bugu, kao tobožnjih predvodnica naroda prilikom „osvajanja“ nove domovine…
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
