Početna Kaštela Koji je Kaštelanin notama “spojio” Radićev sprovod, maestra Hatzea i jazz plesni...

Koji je Kaštelanin notama “spojio” Radićev sprovod, maestra Hatzea i jazz plesni sastav!?

653
UDIO

Jedan od najsvestranijih kaštelanskih glazbenika, a možda i najsvestraniji Kaštelanin međuratnog perioda uopće, rodio se u Kaštel-Starom 22. listopada 1888. godine. Tako se upravo jučer navršilo 135 godina od rođenja Ivana Barišina, tog kaštelanskog: kapelnika, zborovođe, orguljaša, melografa, glazbenog pedagoga, skladatelja i promicatelja glazbene kulture, ali također i osnivača knjižnice, diletantske družine, plesnog sastava te predsjednika ogranka Seljačke sloge i knjigovođe donjokaštelanske Poljodjelske zadruge.

Limena glazba i muški pjevački zbor „Petra Svačića“ s maestrom Ivanom Barišinom oko 1925. godine. Osim kao glazbenik Barišin se u „Svačiću“ okušao i u glumačkim vodama: utemeljio je diletantsku družinu u kojoj je djelovao kao redatelj, glumac i scenograf. Od njegovih skladbi sačuvale su se samo tri: „Kaštelanka mazurka”, „Psalam 5“ i „Hvali Sion spasitelja“ (izvor: HGD “Zrinski”)

Njegovo djetinjstvo bilo je zajedničko mnogim tadašnjim žiteljima Kaštela težačkog podrijetla: nakon rane smrti oca bio je prinuđen povesti brigu o uzdržavanju brojne (sedmeročlane!) obitelji. Na Carsko-kraljevskoj poljodjelskoj školi u Splitu završio je 1907. godine jednogodišnji tečaj knjigovodstva, zahvaljujući čemu je ravnao knjigovodstvom Poljodjelske zadruge u Donjim Kaštelima. Smisao za poljodjelstvo iskazao je kada je, nakon što je filoksera poharala vinograde, među prvima u Kaštelima primijenio tzv. zeleno cijepljenje na američkoj podlozi.

Članovi puhačkog orkestra „Petar Svačić“ osnovanog 1911. u Kaštel-Starom. Drugi po redu s lijeve strane stoji Ivan Barišin (1888. – 1866.), koji je u tom društvu bio: kapelnik limene glazbe, zborovođa kao i (određeno vrijeme) voditelj tamburaškog zbora (izvor: HGD “Zrinski”)

No, životne okolnosti nisu ga spriječile da život posveti svojoj najvećoj strasti – glazbi. Započeo je svirati u Glasbarskom skladu u Kaštel-Novom, a uz potporu župnika Staroga i imućnijih sumještana glazbeno se usavršavao i kod glasovitog splitskog skladatelja i dirigenta Josipa Hatzea. Prožet nacionalnim duhom od 1908. godine svirao je u Glazbi Hrvatskoga sokola, koja je bila pravaški orijentirana, da bi 1911. u Kaštel-Starom utemeljio puhački orkestar „Petar Svačić“.

Barišin je bio strasni čitač, pa je uoči Prvog svjetskog rata bio inicijator knjižnice „Strossmayer“ u Starome (Brzojav kojeg je uputila Hrvatska čitaonica iz Kaštel-Novog Klubu Seljačko-demokratske koalicije povodom smrti Stjepana Radića 8. kolovoza 1928. godine; Ulaznica za jedno od predavanja „Seljačke sloge“ – organizacije čiju je podružnicu u Starom od 1935. godine vodio Ivan Barišin)

Zanimljivo je kako je Barišin s Društvom „Svačić“ glazbene nastupe izvodio i izvan Dalmacije, primjerice u Zagrebu 12. kolovoza 1928. godine, na sprovodu tadašnjem seljačkom vođi hrvatskog naroda Stjepanu Radiću. Kao radićevac od prosinca 1935. godine bio je predsjednikom ogranka obnovljene Seljačke sloge u Kaštel-Starome, organizacije koja je bila zabranjena za vrijeme šestosiječanjske diktature. Naposljetku, svoju je raznovrsnost i nadarenost iskazao i osnutkom „Svačić-jazz“ plesnog sastava uoči Drugog svjetskog rata!

Video isječak o međuratnom Zagrebu sa snimkama sprovoda Stjepana Radića: na seljačkog vođu atentat u beogradskoj Narodnoj skupštini izvršio je poslanik srbijanskih radikala Puniša Račić. Teško ranjen 20. lipnja 1928. Radić je umro od posljedica ranjavanja 8. kolovoza iste godine, a na zagrebačkome groblju Mirogoj ispratilo ga je mnoštvo od 300 000 sljedbenika i poštovatelja

Mate Božić

O autoru:

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumnama web-portala, uključujući i Kastela.com