Početna Kaštela Kome bi svirale moje mandoline, da „Kaštela“ nije…

Kome bi svirale moje mandoline, da „Kaštela“ nije…

248
UDIO

Aktualnih četvrt stoljeća održavanja kaštelanskog festivala „Večeri dalmatinske pisme“, kojem je od 1999. godine domaćin Kambelovac prilika je za spomen jedne još „duže“ kaštelanske glazbene godišnjice – čak 120 godina od prvog javnog nastupa pjevačkog zbora „Bijaćka vila“, osnovanog 1903. (kao pjevačko-tamburaški zbor „Bihačka vila“)! Međutim, kao što i ime zbora govori (prema starohrvatskom vladarskom lokalitetu Bijaći odnosno „Bihaći“), glazba je u Kaštelima tada bila i nešto više od tek glasa ili instrumenta…

Članovi puhačkog orkestra „Petar Svačić“ osnovanog 1911. u Kaštel-Starom: Š. Jelinić, I. Vrtlar (Pirinov), M. Radunić, I. Božić, P. Frleta, J. Remetin (Miškov), A. Ivasović (Dedov), J. Radunić (Inkas), J. Benutić (Lalin), J. Frleta (Stari), I. Barišin, V. Biliškov (Tintorinov), I. Biliškov, I. Maranduco, M. Puljas, G. Lukas (Pušilov), B. Božić, G. Ivanac (Mikulandra), I. Frleta (Kogo), R. Katinac, B. Vušković, I. Ivasović (Kulin), J. Bučan (Bumbuči), M. Ivasović (Dedov), F. Puljas, A. Lukas (M. Domazet i M. Vuletin: „Donjokaštelanska svakodnevica 1900. – 1939.“)

Tako je osnivanje prvih kaštelanskih glazbenih društava, uz umjetničku, imalo i svoju društveno-političku dimenziju. Naime, upravo tijekom perioda „buđenja“ nacionalne svijesti u Dalmaciji i uključenja širih društvenih slojeva u politički život – točnije (prema predaji) daleke 1852. godine, datira i utemeljenje „Narodne kaštelanske glazbe“ u Donjim Kaštelima. To je društvo većinom okupljalo ribare i težake, a povijesni izvori bilježe njihove javne nastupe tek nakon 1860. godine.

Pozivnica na zabavno veče s plesom u organizaciji puhačkog orkestra „Petar Svačić“ početkom 20. stoljeća; Članovi puhačkog orkestra „Bijać“ (osnovanog 1919. u Štafiliću) dvadesetih godina prošloga stoljeća: M. Donkov, M. Grgin, A. Donkov, I. Jerić, S. Pensa, P. Grgin, L. Mirčeta, V. Delić, B. Jerić, A. Mornar, L. Klišmanić, M. Klišmanić (M. Domazet i M. Vuletin: „Donjokaštelanska svakodnevica…“)

Tako se se uz sve raznovrsniji glazbeni život (druge glazbene družine, crkvene pjevačke zborove) razvijali i ostali društveni segmenti: godine 1860. u Kaštelima je uvedena javna rasvjeta (ferali na petrolej); 1861. utemeljena je Hrvatska čitaonica u Novom, a 1864. u Starom; 1865. pobjeda narodnjaka na općinskim izborima; oko 1872., također u Starom, osnovan je poštanski ured, gdje je 1875. izgrađena i željeznička postaja (do tada se promet odvijao parobrodima i kočijama).

Lenta pjevača zbora „Bijaćka vila“ iz 1903. godine. Traka je načinjena iz svilenog ripsa u bojama hrvatske trobojnice (crven-bijel-plav) i natpisom “Bihačka vila”; Heraldičko znamenje zbora uključuje štit s kombinacijom srebrno-crveno šahiranih polja te crveno-bijelo-plavih boja hrvatske zastave uz ime društva, mjesto i godinu osnutka

Istodobno, upravu „Bijaćke vile“ činili su istaknuti kaštelanski rodoljubi i posjednici (D. Katalinić, G. Radunić, B. Poparić, J. Rotondo), pa nije čudno što je dinamičnost djelovanja toga društva bila izuzetna: održavanje društvenih plesova, koncerata, dramskih predstava; izradba znački i barjaka društva; nabavka glasovira iz Beča, uz nastupe u susjednim mjestima i gradovima: Šibeniku, Trogiru, Splitu, Omišu, Sinju… „Bijaćku vilu“ su do početka II. svjetskog rata slijedili i „Hrvatsko pjevačko društvo Tomislav“ te „Seljačka sloga“, ali i puhački („Glazbarski sklad“, „Petar Svačić“, „Bijač“) te tamburaški orkestri!

Izvedba pjesme „Podno Klisa…“ pjevačkog društva „Bijaćka vila“ u okviru emisije „Prijatelji glazbe“ – o donjokaštelanskim glazbenim društvima, koju je tadašnji TV Zagreb (danas HTV) snimio 1983. godine u Kaštel-Starom

Mate Božić

O autoru:

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike. Saznanja prezentira u okviru Škole heraldike i Male škole filozofije (povremeno održavane u Klisu i Solinu) te u kolumnama na web-portalima, uključujući i Kastela.com.