Početna Kaštela Tko je i kako 1881. Hrvatima „otkrio“ Kaštela?

Tko je i kako 1881. Hrvatima „otkrio“ Kaštela?

1158
UDIO

Današnja obljetnica rođenja hrvatskog geografa, povjesničara i kulturnog djelatnika don Filipa Lukasa, rođenog u Kaštel-Starom 29. travnja 1871. godine, prilika je za čitatelje da se upoznaju sa zanimljivim zemljopisno-povijesnim opisima Kaštela nastalima prije gotovo jednog i pol stoljeća! Sastavio ih je također hrvatski znanstvenik i povjesničar, ali i književnik te muzikolog Vjekoslav Klaić (1849. –1928.), a nalazimo ih u njegovim knjigama „Prirodni zemljopis Hrvatske“ i „Zemljopis zemalja u kojih obitavaju Hrvati“.

Opis Kaštela u djelu „Prirodni zemljopis Hrvatske“, autora Vjekoslava Klaića, objavljenom u Zagrebu 1878. godine u nakladi „Matice hrvatske“ (str. 200)

Oba glasovita djela nastala su i bila objavljena još u vrijeme don Filipova djetinjstva (1878. odnosno 1880.-1883.) i nedvojbeno su imala utjecaja na znanstveno usmjerenje poznatog kaštelanskog geografa, budući je Lukas, poput Klaića povezujući geografiju i historiografiju (tj. zemljopis i povijest) u nekim svojim kasnijim radovima pisao i o kulturno-povijesnim te političko-povijesnim temama, osobito vezanim uz hrvatsku nacionalnu kulturu.

Jedan odlomak iz opširnijeg opisa Kaštela kojeg donosi Klaić u drugom svesku djela „Zemljopis zemalja u kojih obitavaju Hrvati“ (str. 123) – knjizi za koju se kaže kako je Hrvatima nanovo „otkrila“ vlastitu domovinu!

Tako Lukasov predšasnik Klaić u knjizi „Prirodni zemljopis Hrvatske“ iz 1878. pohvalno piše kako su Kaštela „liepa i župna kao dar božji, a njihovi sinovi pristali i kipni ljudi, slavna grana hrvatskoga plemena, starinom junaci, pokazuju i dan danas svojom krasnom strukom smionost srca svojega“, dok u drugom djelu – „Zemljopis zemalja u kojih obitavaju Hrvati“, objavljenom u tri sveska 1880.-1883., donosi i tadašnje brojno stanje sedam kaštelanskih naselja: Štafilić – 655, Novi – 1011, Stari – 863, Lukšić – 1000, Kambelovac – 733, Gomilica – 437, Sućurac – 1130, odnosno ukupno 5 829 žitelja.

Zanimljivi Klaićev opis kaštelanske ženske narodne nošnje iz navedenog djela (str. 122) koji uglavnom odgovara likovnom prikazu kaštelanske lavandere (pralje) iz 1847. godine („Lavandaja delle Castella“)

Prema tome, nakon gotovo stoljeća i pol „sedam labudova“, „sedam braće u kolu uhvaćene“ i „sedam moma zagrljenih o večernjoj zabavi, kad silazi sunce“ – kako Kaštela pjesnički opisuje Klaić – „narasla“ su čak više od sedam puta! S druge strane, Kaštelanke i Kaštelani nisu više razdijeljeni između Trogira i Splita, a i u puno manjoj mjeri se bave poljodjelstvom, stočarstvom, ribarstvom i brodarstvom – kao u Klaićevo doba, odnosno vrijeme Lukasova djetinjstva…

Promotivni video izložbe “POVISMO I SUKNO – kaštelansko tradicijsko ruho” nastao u suradnji Etnografskog muzeja Split i Muzeja grada Kaštela. Nakon postava u Splitu (2015. godine) i Dubrovniku (2019. godine) izložba je bila održana i u matičnim prostorijama Muzeja grada Kaštela odnosno kaštela Vitturi u Kaštel-Lukšiću od 29. siječnja do 30. svibnja 2021. godine

 

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com