Današnja obljetnica rođenja hrvatskog geografa, povjesničara i kulturnog djelatnika don Filipa Lukasa, rođenog u Kaštel-Starom 29. travnja 1871. godine, prilika je za čitatelje da se upoznaju sa zanimljivim zemljopisno-povijesnim opisima Kaštela nastalima prije gotovo jednog i pol stoljeća! Sastavio ih je također hrvatski znanstvenik i povjesničar, ali i književnik te muzikolog Vjekoslav Klaić (1849. –1928.), a nalazimo ih u njegovim knjigama „Prirodni zemljopis Hrvatske“ i „Zemljopis zemalja u kojih obitavaju Hrvati“.

Oba glasovita djela nastala su i bila objavljena još u vrijeme don Filipova djetinjstva (1878. odnosno 1880.-1883.) i nedvojbeno su imala utjecaja na znanstveno usmjerenje poznatog kaštelanskog geografa, budući je Lukas, poput Klaića povezujući geografiju i historiografiju (tj. zemljopis i povijest) u nekim svojim kasnijim radovima pisao i o kulturno-povijesnim te političko-povijesnim temama, osobito vezanim uz hrvatsku nacionalnu kulturu.

Tako Lukasov predšasnik Klaić u knjizi „Prirodni zemljopis Hrvatske“ iz 1878. pohvalno piše kako su Kaštela „liepa i župna kao dar božji, a njihovi sinovi pristali i kipni ljudi, slavna grana hrvatskoga plemena, starinom junaci, pokazuju i dan danas svojom krasnom strukom smionost srca svojega“, dok u drugom djelu – „Zemljopis zemalja u kojih obitavaju Hrvati“, objavljenom u tri sveska 1880.-1883., donosi i tadašnje brojno stanje sedam kaštelanskih naselja: Štafilić – 655, Novi – 1011, Stari – 863, Lukšić – 1000, Kambelovac – 733, Gomilica – 437, Sućurac – 1130, odnosno ukupno 5 829 žitelja.

Prema tome, nakon gotovo stoljeća i pol „sedam labudova“, „sedam braće u kolu uhvaćene“ i „sedam moma zagrljenih o večernjoj zabavi, kad silazi sunce“ – kako Kaštela pjesnički opisuje Klaić – „narasla“ su čak više od sedam puta! S druge strane, Kaštelanke i Kaštelani nisu više razdijeljeni između Trogira i Splita, a i u puno manjoj mjeri se bave poljodjelstvom, stočarstvom, ribarstvom i brodarstvom – kao u Klaićevo doba, odnosno vrijeme Lukasova djetinjstva…
Promotivni video izložbe “POVISMO I SUKNO – kaštelansko tradicijsko ruho” nastao u suradnji Etnografskog muzeja Split i Muzeja grada Kaštela. Nakon postava u Splitu (2015. godine) i Dubrovniku (2019. godine) izložba je bila održana i u matičnim prostorijama Muzeja grada Kaštela odnosno kaštela Vitturi u Kaštel-Lukšiću od 29. siječnja do 30. svibnja 2021. godine
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com